Hernán Cortés: Razlika između inačica

Dodano 45 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
m (r2.7.1) (robot Dodaje: ur:ہرنان کورتیس)
No edit summary
[[Datoteka:Hernan_Fernando_Cortes.jpg|mini|'''Hernán Cortés''']]
 
'''Hernan''' ili '''Hernando Cortes''' (Medellin, [[Merida, Extramadura]], [[1485]]. - Castilleja de la Cuesta, [[Sevilla]], [[2. prosinca]] [[1547.]].), [[Španjolska|španjolski]] [[konkvistadori|konkvistador]], pustolov i istraživač. Osvojio je [[1519.]]-[[1521.]] veliku državu [[Asteci|Azteka]] (današnji [[Meksiko]]) za Španjolsku i time znatno proširio [[Španjolsko Carstvo]] u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]].
 
==Životopis==
Osvojio je [[1519]].-[[1521]]. veliku državu [[Asteci|Azteka]] (današnji [[Meksiko]]) za Španjolsku i time znatno proširio [[Španjolsko Carstvo]] u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]].
Cortesovi roditelji su bili ''Martin Cortes de Monroy'' i ''Dona Catalina Pizarro Altamarino''. Sa 14. godina upisao je studij [[pravo|prava]] ali se prijavljuje u pomorsku ekspediciju i odlazi na ''San Domingo'' (danas [[Haiti]]), [[1504.]]. Sudjelovao je u osvajanju [[Hispaniola|Hispaniole]] i [[Kuba|Kube]], [[1511]], te je bio nagrađen velikim imanjem s brojnim [[rob]]ovima.
 
[[Francisco Hernandez de Cordoba]] je [[1517.]], a [[Juan de Grijalba]] [[1518.]], poduzeo ekspediciju prema [[Yucatan]]u, današnji jugoistok Meksika. Obojica su se vratili s relativno malim količinama [[zlato|zlata]], ali i s pričama o zemlji koja je još udaljenija i prepuna zlata. Cortes je prodao sve svoje posjede da bi kupio [[brod]]ove i opremio ekspediciju. Službeni cilj ekspedicije je bio pokušaj uspostave trgovine s novim zemljama na zapadu. [[Diego Velazquez de Cuellar]], guverner Kube, odobrio je Cortesu put.
Cortesovi roditelji su bili ''Martin Cortes de Monroy'' i ''Dona Catalina Pizarro Altamarino''. Sa 14. godina upisao je studij [[pravo|prava]] ali se prijavljuje u pomorsku ekspediciju i odlazi na ''San Domingo'' (danas [[Haiti]]), [[1504]]. Sudjelovao je u osvajanju [[Hispaniola|Hispaniole]] i [[Kuba|Kube]], [[1511]], te je bio nagrađen velikim imanjem s brojnim [[rob]]ovima.
 
Cortes je krenuo na put [[18. veljače]] 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu Yucatana. Tu se zadržao veoma kratko jer u blizini bilo puno zlata. [[4. ožujka]] 1519. ponovno se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo s darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Ciudad de México|Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo aztečkog vladara [[Moctezuma II.|Moctezume II.]] koji su također donesli nove darove. Cortes je ubrzo saznao da azteziazteci smatraju Cortesa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim izaslanikom. Cortes je odlučio iskoristiti situaciju i držati Azteke u zabludi. Dio Cortesovih ljudi je htio da sakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. Cortes je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.
[[Francisco Hernandez de Cordoba]] je [[1517]], a [[Juan de Grijalba]] [[1518]], poduzeo ekspediciju prema [[Yucatan]]u, današnji jugoistok Meksika. Obojica su se vratili s relativno malim količinama [[zlato|zlata]], ali i s pričama o zemlji koja je još udaljenija i prepuna zlata. Cortes je prodao sve svoje posjede da bi kupio [[brod]]ove i opremio ekspediciju. Službeni cilj ekspedicije je bio pokušaj uspostave trgovine s novim zemljama na zapadu. [[Diego Velazquez de Cuellar]], guverner Kube, odobrio je Cortesu put.
 
Cortes je krenuo na put [[18. veljače]] 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu Yucatana. Tu se zadržao veoma kratko jer u blizini bilo puno zlata. [[4. ožujka]] 1519 ponovno se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo s darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo aztečkog vladara [[Moctezuma II.|Moctezume II.]] koji su također donesli nove darove. Cortes je ubrzo saznao da aztezi smatraju Cortesa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim izaslanikom. Cortes je odlučio iskoristiti situaciju i držati Azteke u zabludi. Dio Cortesovih ljudi je htio da sakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. Cortes je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.
 
Cortes je putem napadnut od plemena [[Tlaxcalteca|Tlaškaletka]]. Ovi su bili nezavisno pleme koje Asteci nikada nisu pokorili. Španjolci su lagano dobili bitku zbog superiornosti u [[oklop]]ima, [[vatreno oružje|vatrenom oružju]] i konjima nasuprot indijanskim [[luk i strijela|strijelama]], [[macquahuitl]]om i [[koplje|kopljima]]. Nakon pobjede, Cortes je plemenu ponudio da služe pod njegovim zapovjedništvom, kao vojnici i sluge, i da će im zauzvrat oprostiti napad. Ukoliko odbiju, zaprijetio je da će pobiti čitavo njihovo pleme. Tlaškalteci su pristali. Cortes je nastavio put s oko 2,000 vojnika iz plemena Tlaškalteka kao saveznicima i s još više članova istog plemena kao nosačima namirnica.
Cortes je Moctuzemu II. zatim u svojoj palači uzeo za taoca u slučaju eventualne pobuna Azteka.
 
U travnju [[1520.]] Cortes je saznao da je Velasquez s Kube poslao novu ekspediciju od 900 vojnika, koju je predvodio [[Panfilo de Narvaez]] (1470.?-1528.), s ciljem da smijeni Cortesa. Cortes je u Tenochtitlanu ostavio nekoliko stotina ljudi pod zapovjedništvom svog najpouzdanijeg čovjeka, [[Pedro de Alvarado|Pedra de Alvarada]]. Zatim je krenuo u susret Narvaezu. Cortes je po noći upao u Narvaezov logor, zarobio ga i pridobio njegove ljude pričama o zlatu na svoju stranu. Po povratku u Tenochtitlan u gradu je izbila pobuna Azteka protiv Španjolaca. Azteci su držali Španjolce pod opsadom u palači. Pobuna je izbila jer je Alvarado izvršio pokolj nad Aztecima (nekoliko stotina mrtvih) u toku njihovog festivala koji je uključivao i ljudsko žrtvovanje.
 
Uskoro su Azteci izabrali novog poglavicu [[Guatimozin]]a. Azteci su dopustili da Cortes uđe u palaču i pridruži se Alvaradu, ali su zatim i njega napali. Cortes je naredio Montezumi II. da pokuša umiriti Azteke, ali su ga ovi gađali kamenjem i teško ozlijedili. Od posljedica ranjavanja Montezuma II. je umro tri dana poslije. Azteci su započeli opsadu palače i čekali da Španjolcima ponestane hrane. [[1. srpnja]] 1520, Cortes je odlučio pokušati probiti opsadu. Noć je bila kišna i kasnije je prozvana ''Tužna noć'' ([[španjolski jezik|španjolski]] ''La Noche Triste''). Borba je bila žestoka a Španjolcima je bilo otežano kretanje jer su nosili velike količine zlata. Više od 400 španjolaca i 2,000 njihovih indijanskih saveznika su poginuli, ali se Cortes s malom skupinom uspio probiti i pobjeći. Azteci su krenuli u potjeru, ali ih je Cortes porazio u [[bitka kod Otumbe|bitci kod Otumbe]], [[7. srpnja]] 1520.
[[bitka kod Otumbe|bitci kod Otumbe]], [[7. srpnja]] 1520.
 
Tijekom ljeta Cortes je obnavljao snage za napad na Tenochtitlan. Zajedno sa svojim saveznicima, plemenom Tlaxcala, u prosincu 1520 krenuo je u opsadu Tenochtitlana. Najprije je osvajao okolna područja a zatim i započeo kopnenu opsadu grada. Nakon višemjesečne opsade, cijeli grad Tenochtitlan je osvojen i porušen [[13. kolovoza]] 1520. Guatimozin se osobno predao Cortesu. Računa se da je u toku cijelog pohoda ubijeno između 120,000 i 240,000 Azteka.
 
Ova pobjeda označava kraj Aztečkog Carstva. Na ruševinama Tenochtitlana sagrađen je današnji Mexico. Cortes je sada bio vladar golemog područja između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Pacifički ocean|Pacifičkog oceana]]. U međuvremenu, Velasquez je napadao Cortesa kod španjolskog kralja [[Karlo V. Španjolski|Karla V. Španjolskog]] preko svojih saveznika u Španjolskoj. Cortes se opravdao kralju preko pisama. Kralj je odlučio zbog velikih uspjeha zanemariti Cortesovu neposlušnost i [[1523.]] ga je imenovao [[guverner]]om
[[Nova Španjolska|Nove Španjolske]] (tadašnji naziv za Meksiko).
 
[[1524.]]-[[1526.]] Cortes je krenuo u ekspediciju na današnji južni [[Honduras]]. [[Cristobal de Olid]] je krenuo morskim putem u osvajanje Hondurasa, a Pedro de Alvarado kopnenim putem prema [[Gvatemala|Gvatemali]]. Ekspedicija, koja je trajala oko dvije godine, bila je iznimno fizički naporna, a Cortes je izgubio velik dio zdravlja. [[1527.]] Cortes je otišao u Španjolsku da se obrani od optužbi protiv njega zbog velikih pogubljenja Indijanaca i samovlade, te je bio primljen kod kralja. Karlo V. ga je primio s poštovanjem, a Cortes mu je donio veliku količinu zlata i vrijednih darova. Karlo V. je Cortesa imenovao vrhovnim kapetanom Nove Španjolske, ali je odredio i civilnog guvernera Nove Španjolske, koji je ograničio Cortesovu vlast. Cortes se vratio u Novu Španjolsku [[1530]].
 
[[1532]] dospio je do [[Californijski zaljev|Californijskog zaljeva]], a
[[1536]] istraživao poluotok [[Kalifornija (poluotok)|Kaliforniju]] (današnja [[Baja California]]). [[1539]]
[[Francisco Vasquez de Coronado]] je dobio prava da prvi traga za legendarnih
[[Sedam gradova Cibole]]. Cortes je ponovo otišao u Španjolsku da se žali kralju, koji ga je ponovo primio s počastima, ali mu nije povratio oduzete posjede. [[1541]] Cortes je dobrovoljno sudjelovao u pohodu Karla V. u [[Alžir]], koji je završio s neuspjehom. Nakon toga Cortes se povukao na malo imanje u Španjolskoj u blizini Seville. 1547 je namjeravao da se vrati u Meksiko, ali je umro.
 
[[1532.]] dospio je do [[Californijski zaljev|Californijskog zaljeva]], a [[1536.]] istraživao poluotok [[Kalifornija (poluotok)|Kaliforniju]] (današnja [[Baja California]]). [[1539.]] [[Francisco Vasquez de Coronado]] je dobio prava da prvi traga za legendarnih [[Sedam gradova Cibole]]. Cortes je ponovo otišao u Španjolsku da se žali kralju, koji ga je ponovo primio s počastima, ali mu nije povratio oduzete posjede. [[1541.]] Cortes je dobrovoljno sudjelovao u pohodu Karla V. u [[Alžir]], koji je završio s neuspjehom. Nakon toga Cortes se povukao na malo imanje u Španjolskoj u blizini Seville. 1547. je namjeravao da se vrati u Meksiko, ali je umro.
 
== Povijesni izvori o Cortesu ==
 
*[[Bernal Diaz del Castillo]]:''Prava istina o osvajanju Nove Španjolske'', [[1632.]] (''Verdadera historia da la conquista da la Nueva Espana'')
*[[William Hickling Prescott]]:Povijest osvajanja Meksika (3 sveska), [[1843.]] (''History of the Conquest of Mexico'')
 
== Vanjske poveznice ==