Marijanski otoci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: vi:Quần đảo Mariana
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Marijanski otoci''' (ponegdje u hrv. literaturi i kao ''Marijani'') su [[otočje]] od 15 vulkanskih otoka u sjeverozapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]].
 
Na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] ih se zove ''Mariana Islands'' i ''the Marianas'', a do prvih desetljeća 20. stoljeća, nazivalo ih se i imenom ''Ladrones Islands'', prema nazivu na [[Španjolski jezik|španjolskom]], ''Islas de los Ladrones'' (u doslovnom prijevodu: ''Lopovski otoci'').
 
== Zemljopisni položaj ==
Nalaze se između 12. i 21. sjeverne usporednice i duž 145. podnevnika, a središte im je oko 16°37' sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i 145°37' istočne [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]].
 
== Zemljopisne osobine ==
Marijanski otoci predstavljaju južni dio podmorskog [[planinski lanac|planinskog lanca]] koji izranja u središnjem zapadnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Isti se lanac proteže 2519 km od [[Guam]]a do [[Japan]]a.<br>
Zemljopisno, Marijanski otoci su najsjeverniji dio većeg otočja, [[Mikronezija|Mikronezije]], koja se nalazi između 13° i 21° sjeverne zemljopisne širine i 144° i 146° istočne zemljopisne dužine.
 
Redak 16:
Sastoji se od dviju skupina. <br>
Sjevernu čini deset glavnih, [[vulkan]]skih, otoka, od kojih su samo četiri naseljena: [[Agrihan]], [[Anatahan]], [[Alamagan]] i [[Pagan Island|Pagan]].<br>
Južnu skupinu čini pet [[koraljna stijena|koraljnih]] <!-- coralline rock --> [[vapnenac|vapnenačkih]] otoka: ([[Rota]], [[Guam]], [[Aguijan]], [[Tinian]] i [[Saipan]]), koji su svi naseljeni osim Aguijana.<br>
U sjevernoj skupini, najviši vrh je 2700824 stopam visine. Na tim otocima se u vulkanskim grotlima pokazivaju znaci aktivnosti, a potresi[[potres]]i nisu rijetki. <br>
Kod južnih otoka, [[koraljni grebenigreben]]i čine obrub njihovim obalama, koje nisu znatno izdignutaizdignute iznad morske razine.
 
== Upravna podjela ==
Redak 24:
Upravno su podijeljeni između dviju jedinica:
*[[Guam]]a, koji je [[teritorij SAD-a]]
*[[Sjevernomarijanski otoci|Sjevernomarijanskih otoka]] (uključujući otoke [[Saipan]], [[Tinian]] i [[Rota (otok)|Rota]]), koji čine [[Commonwealth (otočno područje SAD-a)|Commonwealth]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].
 
== Biljni i životinjski svijet ==
Redak 30:
Svi otoci osim otoka [[Farallon de Medinilla|Farallona de Medinille]] i [[Uracas]]a (u sjevernoj skupini) su više ili manje šumoviti, biljni pokrov je bujan i sličan onima na [[Karolinski otoci|Karolinskim otocima]] i na [[Filipini]]ma, odakle su donesene brojne biljne vrste. Zahvaljujući vlažnosti tla, [[niže biljke|niže vrste biljaka]] (nekada označene znanstvenim nazivom ''Cryptogamae'') su brojne, kao i brojne vrste [[trava]]. [[Kokos]]ove i [[areca]] [[palma|palme]], [[manioka]], [[kava]], [[kakao]], [[slatki krumpir]] (batata), [[slador]], [[pamuk]], [[duhan]], [[yam]] i [[biser]]i su glavni proizvodi, a najviše se uvozi [[kopra]]. Obrada zemlje je unatoč tome zanemarena, unatoč brojnim prednostima što ih nude klima i tlo. Većina otoka je obilata vodom.
 
Životinjski svijet je sličan onome sas Karolinskih otoka, iako ne tako brojan i raznolik. Određene vrste su izvorne na obama otočjima. [[Svinja|Svinje]] i [[Govedo|goveda]] se kreću slobodno po divljini, i lovi ih se po potrebi. Goveda su bila poznata vrsta domorodcima od samih početaka ljudske naseljenosti na ovim otocima, a svinje su donijeli kolonizatori [[Španjolci]].
 
== Klima ==
Redak 40:
=== Ime i prvi susreti s kolonizatorima ===
 
Prvi Europljanin koji je primijetio ovu otočnu skupinu je bio [[Portugalci|Portugalac]] [[Ferdinand Magellan]] [[6. ožujka]] [[1521.]], koji je promatrao dva najjužnija otoka i proplovio između njih <ref> O. Peschel. ''Geschichte des Zei killers der Entdeckungen'', Stuttgart, 1877.</ref> sa svojom španjolskom [[ekspedicija|ekspedicijom]] na putu oko svijeta.<br>
Na prvom pristajanju na [[Umatac, Guam|Umatacu]] na Guamu, Magellanovi brodovi su se opskrbili potrepštinama od domorodaca [[Taotaomonas]]a (predaka plemena [[Chamorros]]a). Općenito se smatra da su domorodci pretpostavljali da se radi o trgovini i da su kao razmjensku robu uzeli jedan od brodića kojim su se Španjolci iskrcali na otok. Nastao je nesporazum. Španjolska posada je mislila da su domorodci njima potrepštine davali besplatno te su ovo uzimanje broda smatrali krađom. Zbog ovog nesporazuma, španjolska je ekspedicija napala domorodce, a otoke obilježila imenom ''Islas de los Ladrones'' ("Lopovski otoci"), imenom kojim se pokatkad ove otoke i danas naziva tako, ''Ladrones''. <br>
Sâm Magellan ih je nazvao '''Islas de las Velas Latinas''' ("Otoci [[latinsko jedro|latinskog jedra]]") . <br>
Od drugih imena koje su pomorci dali ovim otocima su i imena ''otočje [[sv. Lazar]]a, Jardines'' i 'Prazeres''.
Redak 62:
[[Datoteka:Hispanoasia 1.JPG|400px|mini|desno|Španjolski posjedi na zapadnom Tihom oceanu]]
 
[[Njemačko-japanski sporazum (1899.)|Sporazumom]] od [[12. veljače]] [[1899.]], preostale otoke iz tog otočja (osim Guama, ali sas [[Karolinsko otočje|Karolinskim otočjem]] i otočjem [[Palau]]) je Španjolska prodala Njemačkoj za 837.500 [[njemačka zlatna marka|njemačkih zlatnih maraka]] (oko 4,1 milijun $ u to vrijeme), a prodano područje je uključeno u [[njemački protektorat Nova Gvineja]]. U to vrijeme, oko [[1900.]], na njima je živilo 2646 stanovnika, a deset najsjevernijih otoka sas aktivnim vuklkanima su bili uglavnom nenaseljeni.
 
[[Japan]], član [[Antanta]] je počeo zaposjedati otoke [[1914.]]. Nakon što je [[Njemačka]] i ostatak [[Središnje sile|Središnjih sila]] izgubilo rat, taj bivši njemački posjed je [[Liga naroda]] dala Japanu[[Japan]]u na upravu kao [[mandatni teritorij]].
 
Ovo otočje je bilo poprištem [[pohod na Marijanske otoke i otočje Palau|ratnih djelovanja]] [[1944.]], u Drugom svjetskom ratu, kada su se na ovom području srazile američke i japanske snage.<br>
Amerikancima je ovo otočje bilo značajno kao strateška točka, jer je trebalo poslužiti kao poletišna baza za američke zrakoplove koji bi odatle odlijetali na bombardiranje samog Japana.
 
Kad se zauzelo otoke [[Saipan]] i [[Tinian]], američka vojska ih je koristila, jer je zahvaljujući njihovoj blizini, Japan došao u doseg američkih bombardera[[bombarder]]a.<br>
Tako su i zrakoplovi ''[[Enola Gay]]'' i ''[[Bockscar]]'', koji su bacili [[atomska bomba|atomske bombe]] na [[Hirošima|Hirošimu]] i [[Nagasaki]], poletili na taj svoj zadatak sa tinianskog sjevernog uzletišta, ''North Fielda''.