Matija Gubec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Proširio i dodao još izvora |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Oton_Ivekovic%2C_Smaknuce_Matije_Gupca_%28na_trgu_ispred_crkve_sv._Marka_u_Zagrebu%29.jpg|mini|[[Oton Iveković]]:''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred [[Crkva sv. Marka|crkve sv. Marka]] u Zagrebu'']]
[[Datoteka:Zagreb city (4).JPG|mini|Bista na uglu [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Markova trga]] i Ćirilometodske ulice u Zagrebu]]
'''Ambroz Matija Gubec''' [[mađarski jezik|mađarski]] '''Gubecz Máté''' (umro [[15. veljače]] [[1573]].) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] seljak i vođa [[Seljačka buna|seljačke bune]] u Hrvatskoj i [[Slovenija|Sloveniji]].▼
▲'''Ambroz Matija Gubec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: '''Gubecz Máté'''), (
==Životopis==
Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vođu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu. ▼
Prije bune, Gubec je bio [[kmet]] na stubičkom vlastelinstvu [[Franjo Tahi|Franje Tahija]] u Hrvatskom zagorju. Prema [[urbar]]u iz [[1567.]] godine Gubec se spominje kao [[inkvilin]] s imenom Ambroz.<ref name="HBL"/> U historiografiji se od [[1622.]] spominje pod imenom Matija a u hrvatsku historiografiju to ime uvodi [[povjesničar]] [[Vjekoslav Klaić]].<ref name="HBL"/>
===Seljačka buna===
▲Kad je izbila buna, seljaci su izabrali
U presudnoj bitci protiv plemića pod vodstvom podbana [[Gašpar Alapić|Gašpara Alapića]], kod [[Stubičke Toplice|Stubičkih Toplica]] [[9. veljače]] [[1573]], Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6.000 ljudi (prema [[Josip Adamček|Josipu Adamčeku]]).<ref name="HBL"/> Prije početka bitke Gubec je seljacima govorio neka budu svjesni da trebaju pobijediti ili očekivati ''"jao pobijeđenima" (Istvanffy)''.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm HRT: Na današnji dan: Seljačka buna Matije Gupca], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u [[Zagreb]]. Smaknut je [[15. veljače]] [[1573.]], a prema legendi je javno mučen na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Markovu trgu]] tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanog željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.'''<sup>1)</sup>'''
==Baština==
Matija Gubec je do današnjeg vremena ostao najveći narodni junak u [[Hrvati|Hrvata]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] njegovim je imenom nazvana jedna slovenska i jedna hrvatska [[partizani|partizanska]] brigada. Posebno je slavljen u [[socijalizam|socijalističko doba]], pa je tada podignut i njegov [[Spomenik Seljačkoj buni|spomenik]] u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]]. Mnoga [[KUD|kulturno-umjetnička društva]] nose ime Matije Gupca, npr. KUD "Matija Gubec", [[Slavonski Kobaš]],<ref>[http://slavonskikobas-kudmg.com/onama.php KUD "Matija Gubec", Slavonski Kobaš: Povijest društva], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> Kulturno umjetničko društvo "Matija Gubec", [[Gornja Stubica]]<ref>[http://www.gornjastubica.com/udruge_kud.htm Gornja Stubica: KUD], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> KUD "Matija Gubec" [[Donji Miholjac]]<ref>[http://www.donjimiholjac.hr/kulturno-umijetnicka-drustva Kulturno umijetnička društva - Donji Miholjac], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> u [[Tavankut]]u je [[1946.]] godine osnovano [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec"]]<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD Matija Gubec Tavankut: O Društvu], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> i dr. Najčešće ime ulice u Hrvatskoj je Ulica Matije Gupca, prema istraživanju dr. [[Slaven Letica|Slavena Letice]].<ref>[http://www.croatia.org/crown/articles/9663/1/Dr-Slaven-Letica-If-Streets-Could-Talk-Kad-bi-ulice-imale-dar-govora.html Croatia.org: Dr. Slaven Letica: If Streets Could Talk. Kad bi ulice imale dar govora.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> U [[Niš]]u je jedna ulica po njemu nosila naziv dok Skupština općine Niš [[2003]]. godine nije donijela odluku o preimenovanju u Ulicu [[Milan Tepić|bojnika Tepića]]<ref>{{sr icon}} [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/03/27/srpski/N03032601.shtml Glas javnosti: „Bulevar Zorana Đinđića“, Skupština općine Niš promijenila nazive ulice], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>. U [[Beograd]]u još uvijek dvije ulice nose Gupčevo ime.
U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] izdata je [[poštanska marka]] sa njegovim likom. Za vrijeme [[NDH]], [[1942.]] godine, izdat je niz poštanskih maraka u spomen na [[Senjske žrtve]] od kojih je autor prve u nizu, ''Matija Gubec'', bio student arhitekture u Zagrebu, Baldasar.<ref>[http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/15.pdf Zadarsk filatelist. Glasilo Hrvatskog filatelističkog društva Zadar, str. 14.-15.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>
U umjetnosti: [[August Šenoa]] je o buni iz [[1573.]] godine napisao povijesni roman ''Seljačka buna'' u kojem je Matija Gubec glavni lik,<ref name="HBL"/> [[Mirko Bogović]] napisao je dramu ''Matija Gubec'',<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24615 Proleksis enciklopedija: Gubec, Matija Ambroz], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> [[Ivo Lhotka-Kalinski]] skladao je operu ''Matija Gubec'',<ref name="proleksis"/> slike o Matiji Gupcu su napravili [[Oton Iveković]] (''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu'') i [[Ferdo Quiqerez]] (''Smrt Matije Gupca'')<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=43104 Proleksis enciklopedija: Quiquerez (Kikerec), Ferdo], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> , spomenik Gupcu u Gornjoj Stubici djelo je [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]], [[igrani film]] iz [[1975.]] godine ''Seljačka buna 1573.'' djelo je [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]]<ref name="proleksis"/><ref>{{en icon}} [http://www.imdb.com/title/tt0070663/ IMDB: Seljacka buna 1573 (1975)], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref><ref>[http://www.filmski-programi.hr/baza_film.php?id=163 Filmski programi: Baza HR kinematografije - igrani film: Seljačka buna 1573.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> a [[Ivica Krajač]], [[Karlo Metikoš]] i [[Miljenko Prohaska]] autori su prve hrvatske [[rock-opera|rock-opere]] [[Gubec-beg]], nazvane upravo po vođi seljačke bune.
==Napomena==
* '''<sup>1)</sup>''' {{citat2|U historiografiji je osim dvojbe da li je riječ o križarskoj vojni (N. Klaić) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, J. Adamček), također upitno da li je Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. II. u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu Hižakovec spominje inkvilin, Jambrek Gwbez.}}<ref name="HBL"/>
== Izvori ==
| |||