Razlika između inačica stranice »Kir Veliki«

Dodana 24 bajta ,  prije 7 godina
m
stari vijek*
m (r2.7.2+) (robot Mijenja: ky:Кир II)
m (stari vijek*)
}}
 
'''Kir Veliki'''{{fusg|a}} (rođen [[600. pr. Kr.|600.]] ili [[576. pr. Kr.]], umro u kolovozu [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], vojskovođa, zakonodavac i osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskoga Carstva]]. Za vrijeme vladavine proširio je carstvo na veći dio jugozapadne i centralne [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bospor]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku, i stvorio prvo i [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] [[AntikaStari vijek|antičkogstarog dobavijeka]].
Tokom tri desetljeća vladavine, Kir je pobijedio i pokorio neka najveća kraljevstva tog doba, uključujući [[Medija|Mediju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Babilonija|Babilon]], a vodio je vojne ekspedicije i u centralnu Aziju gdje je pokorio sve narode. Ipak, nije išao u pohode na [[Afrika|afrički]] Egipat ili [[Europa|europsku]] Grčku kao kasnije [[Kambiz II.]] i [[Darije I. Veliki]]. Prema [[Herodot]]u, poginuo je u bitci protiv [[Skiti|Skita]] u ljeto [[530. pr. Kr.|530.]] ili [[529. pr. Kr.]] Naslijedio ga je sin Kambiz II. koji je osvojio [[Egipat]] tokom kratke vladavine. Kir je bio sljedbenik [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v1f4/v1f4a110.html Ahemenidska religija (enciklopedija Iranica)]</ref>.
Osim jakog utjecaja na [[Povijest Irana|iransku povijest]], Kir je snažno utjecao i na [[Judaizam|židovsku religiju]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te općenito na istočnu i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]].
Od 10-15 perzijskih plemena, Kir potječe iz okolice grada [[Pasargad]]a, iz porodice [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Prije nego što je ujedinio [[Perzijanci|Perzijance]] i [[Medijci|Medijce]] unutar jednoga carstva, bio je kralj Perzije te je prema kraljevskog lozi polagao pravo na tron [[Anšan]]a, koje je bio vazalno kraljevstvo unutar [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], a prostiralo se u današnjoj provinciji [[Fars]] u jugozapadnom [[Iran]]u. Na tom području Kir će kasnije osnovati [[Pasargad]], budući glavni grad [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].
 
Dinastiju je najvjerojatnije osnovao [[Ahemen]] oko [[700. pr. Kr.]], kojeg je naslijedio sin Teisp<ref>[http://www.achemenet.com/ Achemenet.com]</ref>. Prema natpisima, poslije Ahemenove smrti na tron su došla dva njegova sina, [[Kir I.]] od Anšana i [[Arijaramn]]a od Perzije. Njih su pak naslijedili njihovi sinovi [[Kambiz I.]] od Anšana odnosno [[Arsam]] od Perzije. Ipak, autentičnost tih antičkihstarovjekovnih natpisa se dovodi u pitanje s obzirom na kompleksnost i nepouzdanost izvora o Kirovim precima.
 
[[Kambiz I.]] se prema Herodotu smatra plemićem a ne kraljem<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v4f7/v4f7a012.html Kambiz I. (enciklopedija Iranica)]</ref>, a izvori govore kako se oženio princezom [[Mandana|Mandanom]], kćeri [[Lidija|lidijske]] princeze [[Arijena|Arijene]] i [[Astijag]]a, vladara [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. Iz navedenog braka rođen je samo jedan sin, Kir II., poznat kao Kir Veliki, koji je dobio ime po djedu.
[[Datoteka:Median Empire.jpg|mini|350px|desno|[[Medijsko Carstvo|Medijsko]], [[Lidija|lidijsko]] i [[Babilonija|babilonsko]] kraljevstvo uoči Kirovih osvajanja.]]
 
Nakon što mu je umro otac [[552. pr. Kr.]] Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, Kir time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, Kir je morao priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, Medijsko Carstvo uključivalo je veći dio antičkog [[BliskiStari istokIstok|BliskogStarog istokaIstoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku.
 
U Herodotovoj vezrijiverziji, ponukan osvetom Harpag je uvjerio Kira da pobuni Perzijance protiv njihovih nadređenih, Medijaca. Doduše, vrlo je vjerojatno da su se [[Harpag]] i Kir zajedno pobunili zbog neslaganja s Astijagovom politikom<ref>[http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html Harpag, Livius.org]</ref>. Od početka [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] u ljeto [[553. pr. Kr.|553.]] ili [[552. pr. Kr.]] i prvih bitaka u [[552. pr. Kr.]] Kir je uz Harpagovu pomoć vodio svoju vojsku protiv Medijaca sve dok nije pao glavni grad [[Ekbatana]] u [[549. pr. Kr.]], čime je i samo [[Medijsko Carstvo]] konačno bilo osvojeno.
 
Iako se čini kako je Kir prihvatio medijsku krunu, godine [[546. pr. Kr.]] službeno je zamijenio titulu proglasivši se kraljem Perzije. [[Arsam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog je čina morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Partija (pokrajina)|Partije]] i [[Frigija|Frigije]]. [[Arsam]] će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]], koji je postao [[Šah (vladar)|šah]] ([[car]]) nakon smrti obaju Kirovih sinova.
 
== Smrt ==
[[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|350px|mini|desno|Preslikano preko modernih državnih granica, [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] pod Kirom Velikim protezalo se od [[Turska|Turske]], [[Palestina|Palestine]] i [[Armenija|Armenije]] na zapadu, do [[Kazahstan]]a, [[Kirgistan]]a i rijeke [[Ind]] na istoku. Perzija je postala [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo antičkogstarog dobavijeka]].]]
 
Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi kako je Kir Veliki poginuo u vatrenoj bitci protiv Massagatae, plemena iz južnih pustinja Kgaresma i Kizilhouma na najjužnijem dijelu stepa u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna s njima na njihovom tlu<ref name="Tomyris (Herodot)">[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html ''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot)]</ref>. Pleme [[Masagećani|Masagećana]] bilo je u srodstvu s [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura kraljevstvo, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomirija|Tomiriji]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritorij plemena Masagećana zauzeti silom, pa je krenuo s gradnjom mostova i brodova uzduž [[Sir Darja|Sir Darje]] koja ih je razdvajala. Kraljica Tomirija pozvala je Kira da obustavi napad, i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenoj lokaciji, oko dan hoda od rijeke. Kir Veliki je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masagećana nije bilo upoznato s vinom i njegovim učincima. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo hrane i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirijine vojske (ujedno i njen sin) Spargapis i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je samoubojstvo. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomirija se zaklela na osvetu i povela u borbu drugi val vojnika koje je osobno predvodila. Kir je bio ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u [[AntikaStari vijek|anticistarom vijeku]] općenito. Kad je bitka završila, Tomirija je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu s krvlju, kao simbolični čin osvete za ubojstvo njena sina<ref>[http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris ''Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle'']</ref><ref name="Tomyris (Herodot)"/>. Ipak, mnogi povjesničari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde kako su perzijski vojnici uspijeli vratiti tijelo Kira Velikog, ili da je Tomirija pronašla i razapela negog drugog a ne samog Kira, ili pak Kirovog dvojnika.
 
[[Ktezije]] u svojoj ''Persici'' navodi kako je Kir Veliki poginuo prilikom borbe s Derbicovim pješaštvom potpomognutim [[Skiti|skitskim]] [[Strijelac (vojnik)|strijelcima]] i [[Konjica|konjanicima]], te [[Indija|Indijcima]] sa [[slon]]ovima. Prema njegovom izvoru, ovaj događaj dogodio se sjeveroistočno od [[Sir Darja|Sir Darje]].
[[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|mini|desno|350px|Grobnica Kira Velikog leži u [[Pasargad]]u u [[Iran]]u, i [[UNESCO]]-ov je spomenik [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] od [[2006.]]]]
 
Posmrtni ostaci Kira Velikog navodno su u gradu [[Pasargad]]u, gdje grobnica postoji i dan danas za koju su mnogi sigurni da se radi o grobnici samog Kira. [[Strabon]] i [[Arijan]] jednako su opisali njegov grob, prema viđenjima [[Aristobul]]a od Kasandrije, koji je u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dvaput posjetio grobnicu. Iako je [[AntikaStari vijek|antičkistarovjekovni]] grad u ruševinama, grobnica Kira Velikog je gotovo neoštećena; no grobnica je zadnjih godina parcijalno restaurirana. Prema [[Plutarh]]u, epitaf na grobnici kaže:
 
<blockquote>
 
<blockquote>
„''Dokaz sposobnosti osnivača Ahemedindskog Perzijskog Carstva jest to da se carstvo nastavilo širiti i poslije Kirove smrti i da je bilo cijelovito iduća dva stoljeća. No Kir nije bio samo veliki osvajač i administrator; u mislima perzijskog pučanstva on ima sličnu ulogu kao i Romul i Rem za Rimljane ili Mojsije za Židove. Predaja o njemu u mnogim detaljima podsjeća na priče o drugim herojima i osvajačima antičkogstarog dobavijeka. Fabula u kojoj se novorođenče Kir daje pastiru na odgoj podsjeća na priču o Mojsiju u Egiptu, a njegovo svrgavanje tiranskog djeda ima odjeka u drugim mitovima i legendama. Nema sumnje da je predaja o Kiru rasla među Perzijancima i da je bila poznata i Grcima. Osjećaji poštovanja ili čak strahopoštovanja u kojima je predaja prepričana Grcima pokazuju kako nije slučajnost da je Ksenofont odabrao Kira Velikog kao model vladara kojeg bi preporučio svojim Grcima.''“
</blockquote>
 
Ukratko, lik Kira je preživio kroz povijest kao mnogo nešto mnogo veće od čovjeka koji je osnovao carstvo. On je postao epitom za visoke kvalitete koje su se očekivale od antičkihstarovjekovnih vladara, što je uključivalo herojske osobine poput osvajača koji je bio tolerantan i velikodušan jednako koliko hrabar i odvažan. Njegova osobnost utjecala je na Grke i na samog Aleksandra Velikog, te naknadnim prenošenjem tradicije i na [[Rimsko Carstvo|Rimljane]], pa i danas na sve nas. Godine [[1971.]] [[Iran]] je slavio 2500. objetnicu Kirovog osnivanja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].
 
=== Religija ===
=== Vojna strategija ===
[[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|250px|mini|desno|Kopija reljefa s Kirom Velikim iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]]
Kira Velikog smatra se jednim od najvećih vojskovođa [[AntikaStari vijek|antičkogstarog dobavijeka]], kojeg je kasnije oponašao i [[Aleksandar Makedonski]]. Njegova [[Vojna strategija|strategija]], hrabrost i lukavost doprinijeli su pokoravanju najvećih tadašnjih vojnih sila poput [[Medija|Medije]], [[Babilonija|Babilonije]] i [[Lidija|Lidije]], te stvaranju [[Najveća carstva svijeta|najvećeg carstva]].
 
==== Opsada Pasargadskog brda ====
== Vanjske poveznice ==
 
* [http://www.farsmovie.com/eng/index.htm Iran, Zaboravljena slava - Dokumentarni film o antičkojdrevnoj Perziji (Ahemenidi i Sasanidi)]
* Kratki dokumentarni film „''U potrazi za Kirom Velikim''“ redatelja Cyrusa Kara, na stranicama [http://www.savepasargad.com/audio-visual2/Kurosh-Englisg.htm International Committee to Save the Archaeological Sites of Pasargadae] (9 min. i 58 sek.)
* Ksenofont, ''Kiropedija: nauka o Kiru'', preveo Henry Graham Dakyns, pregledao F.M. Stawell, [http://www.gutenberg.org/etext/2085 Project Gutenberg]