Mecklenburg-Zapadno Pomorje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Saša (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Saša (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 34:
 
[[Slika:Mecklenburg-Vorpommern.gif|mini|center|upright=3.9|Karta Mecklenburga-Zapadnog Pomorja]]
 
Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima obalu dugačku oko 2000 km, što je čini prvom njemačkom saveznom zemljom po dužini obale. Obala je razvijena zbog brojnih uvala i otoka. U ovoj pokrajini nalaze se dva najveća otoka u Njemačkoj, [[Rügen]] i [[Usedom]]. Drugi veliki otoci su [[Poel]], [[Ummanz]] i [[Hiddensee]].<ref>[https://www-ec.destatis.de/csp/shop/sfg/bpm.html.cms.cBroker.cls?cmspath=struktur,vollanzeige.csp&ID=1024681 Statistički godišnjak Njemačke 2009., s.25]</ref> Najvažniji [[poluotok]] je [[Fischland-Darß-Zingst]].
 
== Politika ==
Line 100 ⟶ 102:
| align="right" | 3.188
|}
 
== Stanovništvo ==
[[Slika:Bevoelkerungsentwicklung Mecklenburg-Vorpommern.gif|mini|Razvoj stanovništva od 1939. do 2002.]]
 
Regionalno gledajući, tradicionalno stanovništvo pokrajine čine žitelji Mecklenburga, Pomorja, te djelomično Brandenburga. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u ove krajeve doselilo se stanovništvo prognano iz Pomorja i [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]], te doseljenici iz drugih dijelova, većinom istočne, Njemačke. Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]] ovdje su se doselili i etnički Nijemci iz drugih istočnoeuropskih zemalja, kao što su [[ruski Nijemci]]. U usporedbi sa ostatkom Njemačke udio stranaca u pokrajini je mali, a najbrojnija skupina dolazi iz [[Vijetnam]]a.
 
Broj stanovnika od 2,1 milijuna dosegnut je 1945./1946., unatoč velikim gubicima prouzrokovanih ratom. Razlog ovakvom velikom broju je dolazak prognanika iz dijelova Njemačke koji su pripojeni drugim državama nakon rata. Pad stanovništva koji je uslijedio rezultat je masovnog preseljenja u Zapadnu Njemačku. Pad broja stanovnika zabilježen nakon 1989, rezultat je ponovnog preseljavanja u zapadni dio zemlja, kao i vrlo niskog nataliteta.
 
Mecklenburg-Zapadno Pomorje najslabije je naseljena savezna pokrajina Njemačke. Većina stanovništva živi na baltičkoj obali, dok je južni dio pokrajine slabo naseljen. Bivši kotari Müritz i Mecklenburg-Strelitz bili su najrjeđe naseljeni kotari u Njemačkoj. Jedini veliki grad (iznad 100.000 stanovnika) u ovoj pokrajini je [[Rostock]]. Među ostalim većim gradovima iznad 50.000 stanovnika su su glavni grad Schwerin, te Stralsund, Greifswald i Neubrandenburg. Među važnije gradove pokrajine spadaju i [[Wismar]] i [[Güstrow]].
 
Prema studiji napravljenoj 2011. razvoj stanovništva pokrajine nastaviti će s negativnim trendom.
 
{| class="wikitable"
|+ Predviđanja 2011.<ref>Izvor: Zaklada Bertelsmann</ref>
! Datum
! Br. stan.
|-
| 31. prosinca 2009. || align="right" | 1.650.370
|-
| 31. prosinca 2015. || align="right" | 1.593.500
|-
| 31. prosinca 2020. || align="right" | 1.549.440
|-
| 31. prosinca 2025. || align="right" | 1.499.590
|-
| 31. prosinca 2030. || align="right" | 1.444.450
|}
 
=== Religija ===
17,9 % stanovništva ove pokrajine su protestanti (pripadnici [[Evangelička Crkva u Njemačkoj|Evangeličke Crkve u Njemačkoj]] ), a 3,3% su katolici. <ref>Evangelische Kirche in Deutschland: ''Kirchenmitgliederzahlen am 31. Dezember 2010''. EKD, 2011, ([http://www.ekd.de/download/Ber_Kirchenmitglieder_2010.pdf PDF; 0,45&nbsp;MB])</ref> Od reformacije pa preko razdoblja švedske vlasti u ovoj pokrajini luteranizam je uhvatio čvrste korijene. No, [[Istočna Njemačka|razdoblje komunizma]] je u velikoj mjeri dokinulo tu tradiciju. Oko 75% stanovništva nisu vjernici.
 
== Kultura ==
Line 108 ⟶ 140:
Pored njih postoje još četiri sveučilišta.
 
 
==Religija==
17,9 % stanovništva ove pokrajine su protestanti (pripadnici [[Evangelička Crkva u Njemačkoj|Evangeličke Crkve u Njemačkoj]] ) 3,3% su katolici. Od reformacije pa preko razdoblja švedske vlasti u ovoj pokrajini luteranizam je uhvatio čvrste korijene. No, [[Istočna Njemačka|razdoblje komunizma]] je u velikoj mjeri dokinulo tu tradiciju. Oko 75% stanovništva nisu vjernici.
 
== Sport ==