Kostarika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: zh-yue:哥斯達黎加 |
sitn. |
||
Redak 13:
predsjednik_vlade_osoba = |
površina_poredak = 125 |
površina = 51
vode = 0
stanovništvo_poredak = 122 |
stanovništvo = 4
godina_popisa = 2004. |
gustoća_stanovništva = 81 |
neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br /> [[15. rujna]], [[1821]]. |
Redak 30:
}}
'''
== Povijest ==
Redak 45:
Kao i sve druge srednjeameričke države, Kostarika je bila dio kratkoročnoga [[Meksiko|Meksičkog carstva]], a nakon njegove propasti 1823., Kostarika se priključuje [[Ujedinjene pokrajine Srednje Amerike|Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike]] u razdoblju od [[1823]]. do [[1839]]. 1824. glavni grad Kostarike je postao [[San José, Kostarika|San José]], što je dovelo do nasilja u starom glavnom gradu [[Cartago, Kostarika|Cartagu]]. 1838., kada je zajednica u praksi prestala postojati, Kostarika je proglasila suverenost. Od [[1840-ih|1840-tih]] je potpuno neovisna država.
U ranome 19. stoljeću, u
Povijesno, Kostarika je bila mirnija i politički stabilnija od većine latinoameričkih država. Međutim, od kraja 19. stoljeća Kostarika je doživjela dva značajna razdoblja nasilja. Od 1917. do 1919. Kostarikom je vladao [[Federico Tinoco Granados]] kao vojni diktator. Nakon njegova svrgnuća, vojska se jako smanjila u veličini, bogatstvu i političkome utjecaju. 1948. [[José Figueres Ferrer]] je vodio oružani ustanak u svijetlu spornih predsjedničkih izbora između [[Rafael Ángel Calderón Guardia|Rafaela Ángela Calderóna Guardie]] i [[Otilio Ulate Blanco|Otilia Ulata Blanca]]. Kao rezultat izbio je 44-dnevni [[Kostarikanski građanski rat]] u kojem je poginulo oko 2000 ljudi. Pobjednički pobunjenici su formirali vladu hunte koja je ukinula vojsku i nadgledala izradu novog sustava od strane demokratski izabrane skupštine. Nakon provođenja ovih reformi, hunta je 8.
==Zemljopis==
Kostarika se nalazi na srednjeameričkoj [[Prevlaka (zemljopis)|prevlaci]]. Izlazi na [[Karipsko more]] (istok) i Tihi ocean (zapad), s ukupno 1290 km obale, 212 km na karipskoj obali i 1016 km na pacifičkoj obali. Kostarika također graniči s [[Nikaragva|Nikaragvom]] na sjeveru (309 km granice) i Panamom na jugu (639 km granice). Površina Kostarike iznosi
Najviša točka u zemlji je [[Cerro Chirripó]] (3819 m). To je peti najveći vrh u Srednjoj Americi. Najviši vulkan je [[Irazú]] (3431 m). Najveće jezero je [[Arenal (jezero)|Arenal]].
Redak 60:
== Gospodarstvo ==
Najvažnije gospodarske grane Kostarike su [[turizam]], [[poljoprivreda]] i izvoz [[elektronika|elektroničke]] opreme (strana poduzeća koja imaju tvornice u
==
[[Datoteka:Provincias de costa Rica.png|
'''Provincije (Provincias; 7), kantoni (82) i distrikti (409)'''<ref>[http://www.costaricadatabase.com/crdb/default.asp Welcome to costa rica]</ref>
# [[San José, provincija (Kostarika)|San José]] 20 kantona (cantones; prije 21) i 111 distrikata (distritos).
Redak 74:
== Stanovništvo ==
Narodnosni sastav ([[1993]].): [[bijelci]] 87 %, [[mestici]] 7 %, [[crnci]] i [[mulati]] 3 %, [[Azijati]] 2 %, Indijanci 1 %.
Vjerski sastav ([[1995]].): rimokatolici 86 %, protestanti 9 %.
== Religija ==
Kršćanstvo je dominantna religija, a [[Katolici|katoličanstvo]] je službena državna religija u skladu s Ustavom iz [[1949.]], koji istodobno jamči slobodu vjeroispovijesti.
Prema najnovijem istraživanju nacionalne religije, koje je provedeno [[2007.]] godine od strane Sveučilišta Kostarike, 70,5 % stanovništva su rimokatolici, 44,9 % stanovništva prakticira katoličanstvo, 13,8 % su evanđeoski [[protestanti]], 11,3 % nema religiju, a 4,3 % pripada nekoj drugoj religiji.
Zbog male ali kontinuirane imigracije iz [[Azija|Azije]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]], porastao je i broj ostalih religija, od čega je najviše [[budizam|budista]] (zbog rastuće kineske zajednica [[Han]] oko 40.000), a u manjem broju [[Hinduizam|hinduista]], [[židov]]a, [[Bahá'í]] te [[musliman]]a.
== Etnografija ==
[[Datoteka:Maleku-hut.JPG|
Indijansko prastanovništvo uvelike je uništeno u sukobu sa konkvistadorima ili kasnije hispanizirano. Danas u 22 rezervata živi 8 raznih plemenskih zajednica. Područje Kostarike nastanjivala su ili još žive plemena koja pripadaju porodicama [[Manguean]]: [[Nicoya]], [[Orisi]], [[Orotiña]], danas se nazivaju imenom Chorotega*, imenom izumrlog naroda Chorotega; [[Chibchan]]: [[Burica]]; [[Barbacoan]]: [[Guatuso]] ili Maleku*; [[Talamancan]]: [[Boruca]]*, [[Bribri]]*, [[Burucaca]], [[Cabécar]]*, [[Chiripo]], [[Coto]] ili Cocto, [[Estrella]], [[Guetar]] ili Huetar*, [[Pocosi]], [[Quepo]], [[Suerre]], [[Tariaca]], [[Térraba]], [[Teshbi]] ili Techbi, [[Tucurrique]], [[Turucaca]] i [[Voto]], te panamski [[Guaymi]]*.
Kolonizacija koja konačno počinje u kasnom 16. stoljeću, te uvođenje ropstva, otjeralo je mnoga plemena u planinska područja, gdje njihovi potomci žive i danas.
Danas su kostarikanski Indijanci najzastupljeniji od plemena Bribri, Cabécar i Boruca, kojih ima dosta u planinskim područjima juga zemlje. Na sjeveru žive neka Chorotegan ili Manguean plemena, rasipana u povijesti od zaljeva [[Fonseca]] do poluotoka [[Nicoya (poluotok)|Nicoya]]. Ovi su imali naprednu kulturu i bijahu pod utjecajem tamošnjih naprednih civilizacija. Pleme [[Chorotega]] koje je živjelo u [[Honduras]]u je nestalo, ali se danas pod njihovim imenom izjašnjavaju potomci Orotiña i Nicoya Indijanaca kojih etnički ima 795 ([[2000]]). Panamsko pleme [[Térraba]] u Kostariki broji negdje do 300 duša. Pleme Maleku ili Guatuso ima pereko
== Indijanski rezervati ==
Redak 116:
*21- Bribrí- Talamanca
*22- Reserva Indígena Kekoldi (Cocles)
== Unutarnje poveznice ==
* [[Hrvati u Kostarici|Hrvati u Kostariki]]
== Vanjske poveznice ==
{{wječnik}}
== Izvori ==
{{izvori}}
Line 124 ⟶ 127:
{{Organizacija američkih država}}
{{Mrva-država}}
<!--interwiki-->▼
[[Kategorija:Kostarika| ]]
▲<!--interwiki-->
{{Link FA|af}}
| |||