Ignjat Đurđević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 92.36.164.167, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Kubura
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Ignjat Đurđević''' poznat i kao '''Ignazio Giorgi''' ([[Dubrovnik]], 13. [[veljača|veljače]] [[1675]]. - [[Dubrovnik]], [[21. siječnja]] [[1737]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni pjesnik i [[prevoditelj]], [[povjesničar]], [[astronom]], [[biograf]].
 
[[Datoteka:Ignazio Giorgi.jpg|mini|Ignjat Đurđević]]
 
Rodom iz bogate i ugledne [[Dubrovnik|dubrovačke]] obitelji, provodio je neobuzdan i često raskalašen život. Ljubavne avanture stajale su ga kneževske časti na Šipanu[[Šipan]]u, a zbog nesretne ljubavi prema dubrovačkoj "diklici", Mari Boždarevoj<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke pivijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 180.</ref> i malo slobodnije pjesme koju joj je napisao morao se za neko vrijeme čak i ukloniti iz Grada.
 
Obnašao je dužnost kneza[[knez]]a Šipana. Zapovijedao je tvrđavom [[Lovrijenac|Lovrijencem]]. [http://bib.irb.hr/datoteka/286952.barokprirucnik.doc. Hrvatska znanstvena bibliografija] Marko Dragić: Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost)</ref>.
 
Bio je pjesnik dubokih osjećaja, njih ni crkvena stega nije uspijevala zatomiti, pa njegove vrele ''"Ljuvene pjesni"'' ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkog Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima [[Ivan Bunić Vučić|Bunićeva]] stiha, a njegove ''"Suze Marunkove"'', [[spjev]] o Mljećaninu Marunku koji neuslišeno uzdiše za prelijepom "djevičinom" Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu ''"Derviša"'' prezimenjaka [[Stijepan Đurđević|Stijepe Đurđevića]], samo što ga je u nekim elementima slobodnijeg izražavanja i nadmašio. Više od dvadeset godina dotjerivao je [[poema|poemu]] ''"Uzdasi Mandaljene pokornice"'', najljepše svoje pjesničko djelo što ga je [[1728.]]. tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom ''"Pjesni razlike"''. Ciklus je to neobično razgranat temama i oblicima, a hrvatska je znanost o [[Hrvatska književnost|književnosti]] ([[Mihovil Kombol]], [[Ivo Frangeš]]) već uočila da između tih pjesama Đurđevićevih i pjesama [[Fran Krsto Frankopan|Frankopanovih]] ima i motivskih i formalnih dodira. Osim svjetovnih i duhovnih pjesama na hrvatskom jeziku, pisao je duhovne i svjetovne pjesme na [Latinski jezik|latinskom]]. Prevodio je [[basna|basne]].<ref>{{Nedostaje name="Dragić"izvor}}</ref>
 
Sljedeće godine, [[1729]]., također u Mletcima, izlazi i ''"Saltijer slovinski"'', to su Đurđevićevi prijevodi, ili parafraze, psalama kralja [[David]]a. Koliko god se one odlikovale jezikom i dikcijom kao samosvojno djelo unatoč mnogim sličnim prepjevima kojima su se isticali dubrovački pjesnici, nema dvojbe da su ''"Uzdasi Mandalijene pokornice"'' najreprezentativnije Đurđevićevo djelo.
Redak 13:
Ignjatu Đurđeviću (Đorđiću) pripisuje se rukopis ''Fizikalno-matematička pitanja'', tipičan za prvu polovicu XVIII. st., koji se temelji na [[Aristotel]]ovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i [[Kopernik]]ovu i [[Brahe]]ovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea, jer su u suprotnosti sa Svetim pismom. Za povijest astronomije značajni su njegovi rukopisi ''Kronografija'' i ''O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca''.
 
Neko je vrijeme boravio u [[Rim]]u. Tad je pristupio [[isusovci]]ma. Kad se je vratio u Dubrovnik, pristupio je i [[benediktinci]]ma.<ref>Tereza name="Dragić"Buconić Gović, Dubrovačke pivijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 181.</ref>
 
Među prvim je hrvatskim [[biograf]]ima.<ref>[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/10173.pdf Hrvatski biografski leksikon, 1983.] Uredništvo - predgovor </ref>