Turska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak
Redak 37:
}}
 
'''Republika Turska''' (''Türkiye Cumhuriyeti'') je [[euroazija|euroazijska]] [[država]] smještena u jugoistočnoj [[Europa|Europi]] (istočna [[TracijaTračka]]) i jugozapadnom dijelu [[Azija|Azije]] (Mala Azija). Turska graniči na istoku s [[Gruzija|Gruzijom]], [[Armenija|Armenijom]], [[Azerbejdžan|Azerbajdžanom]] i [[Iran|Iranom]], na jugu s [[Irak|Irakom]] i [[Sirija|Sirijom]], te na zapadu s [[Grčka|Grčkom]], [[Bugarska|Bugarskom]]. [[Sredozemno more]] i [[Cipar]] nalaze se na jugu, [[Egejsko more]] i [[Egejski otoci|otoci]] na zapadu, te [[Crno more]] na sjeveru. Europski i azijski dio turske dijeli [[Mramorno more]], te tjesnaci [[Bospor]] i [[Dardaneli]].
 
Zbog položaja države na dva kontinenta, turska kultura je jedinstven spoj istočnjačkih i zapadnjačkih običaja i tradicija. Položaj zemlje između [[Europa|Europe]] na zapadu, [[središnja Azija|središnje Azije]] na istoku, [[Rusija|Rusije]] na sjeveru i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] na jugu, dao je Turskoj i veliku stratešku važnost.
Redak 91:
Nakon dugog niza godina međuetničkog nasilja na Cipru, Grci organiziraju vojni udar u srpnju [[1974]]. u kojem je svrgnut predsjednik [[Makarios III.]] i postavljen grčki nacionalist [[Nikos Sampson]] kao diktator. Turska se tada odlučuje za vojnu intervenciju na Cipru kojom zauzima sjeverni dio otoka. Devet godina kasnije na tom području uspostavljena je [[Turska Republika Sjeverni Cipar]] koju je dosad priznala jedino Turska.
 
Vojska [[12. rujna]] [[1980]]. treći put oduzima moć civilno izabranoj vladi. Uzrok je bila politička i gospodarska nestabilnost zemlje u 1970-ima, kao i teroristički napadi ekstremne ljevice i desnice. Vojska je pod generalom [[Kenan Evren|Kenanom Evrenom]] uvela ratno pravo u zemlji i zabranila sve političke stranke. Hunta se prije snažno protivila kurdskim separatistima i lijevoj opoziciji. Dana [[7. studenogstudenoga]] [[1982]]. vojska je predstavila novi [[ustav]] koji je prihvaćen referendumom.
 
Od sredine 1980-ih najvažnijim unutarnjim problemom zemlje smatra se sukob s Kurdima. Turska je dotad vodila politiku asimilacije koja je rezultirala potiskivanjem kurdske kulture i identiteta. Kao reakcija na ovu politiku [[1978]]. je osnovana [[Kurdska radnička partija]] (PKK) s [[Abdullah Öcalan|Abdullahom Öcalanom]] na čelu. Stranka je 1984. počela oružani sukob na jugoistoku Turske s ciljem osnivanja socijalističke države [[Kurdistan]]. Do 2007. godine u sukobima između turske vojske i PKK-a poginulo je oko 40.000 osoba.
Redak 99:
Za vrijeme mandata premijera [[Bülent Ecevit|Ecevita]] (1999.–2002.) uvedene su nove reforme građanskog prava sa sveukupnim povećanjem ljudskih prava (kao što su npr. pravo na okupljanja i prosvjede). Ove reforme su kasnije nastavljene, a dovele su između ostalog i do ukinuća smrtne kazne, zabrane mučenja i uvođenja kulturnih sloboda kurdskom stanovništvu. Danas je dopuštena i upotreba kurdskih dijalekata u školstvu, kao i prijenos radijskih i televizijskih kanala na kurdskom. Turska državna televizija danas osim na turskom emitira i na [[kurdski|kurdskom]], [[arapski|arapskom]], [[bošnjački|bošnjačkom]] i drugim jezicima.
 
U studenomstudenome [[2003]]. [[Al-Kaida]] je izvela više bombaških napada u Istanbulu, čiji ciljevi su bile sinagoge, britanski konzulat i britanska banka HSBC. U napadima je poginulo 60 osoba. Od 2004. ponovo su izbili sukobi između turskih oružanih snaga i PKK-a.
 
Turska je, nakon 40 godina pokušavanja približavanja, [[3. listopada]] [[2005]]. započela pregovore o članstvu u [[EU|Europskoj uniji]].
Redak 108:
 
[[Datoteka:Karte der Türkei.png|mini|Položaj Turske]]
Turska se zemljopisno proteže na dva kontinenta. [[Anatolija]], azijski dio države, zauzima oko 97% površine Turske. Europski dio koji se nalazi u istočnoj [[TracijaTračka|TracijiTračkoj]] zauzima oko 3% površine države (23.623 km²).
 
Sveukupne granice Turske dugačke su 9.850 km, od čega 7.200 km zauzimaju morske granice. Na zapadu Turska izlazi na [[Egejsko more]], na jugu ima izlaz na [[Sredozemno more]], te na sjeveru na [[Crno more]]. Na kopnu Turska graniči s osam zemalja sa sveukupnom dužinom kopnenih granica od 2.648 km. Na sjeverozapadu graniči s [[Grčka|Grčkom]] (206 km granice) i [[Bugarska|Bugarskom]] (240 km), na sjeveroistoku s [[Gruzija|Gruzijom]] (252 km), [[Armenija|Armenijom]] (268 km), [[Azerbajdžan]]om ([[eksklava|eksklavom]] i autonomnom republikom [[Nahičevan]], 9 km), na istoku s [[Iran]]om (499 km) te na jugu s [[Irak]]om (352 km) i [[Sirija|Sirijom]] (822 km). Nedaleko od obale Turske nalazi se i [[Cipar]] koji je politički podijeljen na međunarodno priznatu Republiku Cipar i samo od Turske priznatu [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Tursku Republiku Sjeverni Cipar]].
Redak 121:
Turska je zemljopisno podijeljena u sedam regija. To su: [[Mramorna regija]], [[Egejska regija]], [[Crnomorska regija]], [[Središnja Anatolija]], [[Sredozemna regija]], [[Istočna Anatolija]] i [[Jugoistočna Anatolija]]. Ove regije se znatno razlikuju po vegetaciji i klimatskim uvjetima.
 
[[TracijaTračka]] se nalazi zapadno od [[Bospor]]a na europskoj strani zemlje. Na tracijskojtračkoj strani rijeka [[Marica (rijeka)|Marica]] (''Meriç'') tvori granicu s Grčkom. Istočno od Bospora nalazi se Mramorna regija. [[Mramorno more]] dijeli Europu od Azije, te Egejsko more od Crnog mora. Na izlazu na Sredozemno more nalazi se tjesnac [[Dardaneli]] dugačak 60 km. Na Bosporu se nalazi Istanbul koji je najveći turski grad. Ova brežuljkasta regija koja je gospodarsko središte Turske prekrivena je šumama i grmovitim biljem. Poljoprivreda u tom području je naročito razvijena. Nedaleko od grada [[Bursa]] nalazi se planina [[Uludağ]] koja je popularno turističko odredište.
 
U Egejskoj regiji je također vrlo razvijena poljoprivreda. Iznimno brdoviti krajolik proteže se uzduž zapadne obale od [[Çanakkale]]a do [[Bodrum]]a. Obalno područje je jedno od turistički najrazvijenijih u Turskoj. Uz [[čempres]]e i [[maslina|masline]] ovdje se uzgaja i [[vinova loza]]. U ovoj regiji nalaze se mnogi gradovi iz starogrčkog razdoblja, kao npr. [[Troja]], [[Asos]], [[Pergamon]], [[Efez]], [[Priena]], [[Milet]], [[Didima]] i [[Euromos]].
Redak 284:
Prosječna stopa rasta BDP-a između 2002. i 2007. bila je 7,4%<ref>{{cite web|url=http://www.die.gov.tr/english/SONIST/GSMH/111206.doc |title=GNP and GDP as of September 2006|author=Turski statistički institut|format=DOC}}</ref> što čini Tursku jednom od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Dok su u prošlosti gospodarstvom dominirale poljoprivredne aktivnosti, danas najveći značaj imaju razvijeni industrijski kompleksi i razvijeni sektor usluga. Godine 2007., [[poljoprivreda]] je činila 8,9% BDP-a, dok je [[industrija]] činila 30,8%, a sektor usluga 59,3% BDP-a<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/tu.html CIA World Factbook 2008: Turkey - Economy]</ref>. [[Turizam]] čini vrlo važan dio turskog gospodarstva. Godine 2007. u Turskoj je bilo 27.214.988 posjetitelja koji su turskom gospodarstvu ostvarili 18,5 milijardi USD prihoda.<ref>{{cite news|url=http://www.ntvmsnbc.com/news/433661.asp |title=Turizm geliri 2007’de rekor kırdı|work=[[NTV-MSNBC]]}}</ref>
 
[[Datoteka:Etox Zafer.jpg|mini|Turski sportskišportski automobil [[Etox]]]]
Turska ima veliku i rastuću automobilsku industriju. Godine 2006. u Turskoj je proizvedeno 1.024.987<ref>[http://www.osd.org.tr/tskb.pdf Turska udruga proizvođača motornih vozila]</ref> motornih vozila što je čini šestim europskim proizvođačem motornih vozila. Nakon što je kronična inflacija stavljena pod kontrolu, uvedena je nova valuta kako bi se izbrisali podsjetnici na nestabilno gospodarstvo. [[1. siječnja]] [[2005]]. stara [[turska lira]] zamijenjena je [[nova turska lira|novom turskom lirom]] na čijim novčanicama je maknuto šest nula (1 YTL= 1.000.000 TL).<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4137469.stm |title=Turkey knocks six zeros off lira|work=[[BBC]]}}</ref> Nezaposlenost je 2005. iznosila 10,3%.<ref name="WorldBank_TRStat">{{cite web|url=http://www.worldbank.org.tr/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/TURKEYEXTN/0,,menuPK:361738~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:361712,00.html |title=Data and Statistics for Turkey|publisher=Svjetska banka}}</ref>
 
Redak 448:
Vjerojatno najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Europom i svijetom je [[kava]] (''kahve''), međutim pije se u posebnim prilikama za razliku od [[Čaj|čaja]] (''çay'') koji se pije više puta dnevno u malim staklenim čašama u obliku tulipana. Nacionalno alkoholno piće je [[rakija]] (''rakı'') koja se obično konzumira kao aperitiv s mezom (''meze''), kombinacijom predjela.
 
== SportŠport ==
 
Najpopularniji sport[[šport]] u Turskoj je [[nogomet]]. Najjači nogometni klubovi u Turskoj su [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]], [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] i [[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]. Neki od novijih uspjeha [[turska nogometna reprezentacija|turske reprezentacije]] su treće mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002. godine]] i dolazak do polufinala na [[Europsko prvenstvo u nogometu - Austrija i Švicarska 2008.|Europskom prvenstvu 2008. godine]].
 
Među drugim popularnijim sportovimašportovima su [[košarka]] i [[odbojka]]. Muška košarkaška reprezentacija osvojila je drugo mjesto na [[Europsko prvenstvo u košarci - Turska 2001.|Europskom prvenstvu 2001. godine]]. U odbojci za žene najviše uspjeha imali su klubovi Eczacıbaşı i Vakıfbank Güneş Sigorta koji su osvojili brojna europska prvenstva.
 
U zadnje vrijeme veliku popularnost stekli su motorni sportovišportovi. Turska je uvrštena u kalednar [[Svjetsko prvenstvo u reliju|Svjetskog prvenstva u reliju]] 2003., a [[Velika nagrada Turske]] u [[Formula 1|Formuli 1]] održava se od 2005. godine. Na trkalištu [[Istanbul Park]] održava se i Velika nagrada Turske u motociklizmu, WTCC, GP2 i Le Mans Series.
 
Tradicionalni turski nacionalni sportšport koji je popularan još od osmanskih vremena je [[Yağlı güreş]].<ref>{{cite web|url=http://www.allaboutturkey.com/yagligures.htm |title=Oiled Wrestling|author=Burak Sansal|publisher=allaboutturkey.com}}</ref> U ovom sportušportu muškarci se hrvaju nauljeni maslinovim uljem. Ostali hrvački stilovi, kao slobodni ili grčko-rimski stil su također popularni. Turska je dala mnogo svjetskih i olimpijskih prvaka u hrvanju.<ref>[http://www.iat.uni-leipzig.de/datenbanken/dbwrest/start.php FILA]</ref> Turska je imala velikog uspjeha i u [[dizanje utega|dizanju utega]] u kojem su turski sportašišportaši, muški i ženski, srušili brojne rekorde i osvojili razna prvenstva. [[Naim Süleymanoğlu]] i [[Halil Mutlu]] su jedni od rijetkih dizača utega koji su osvojili tri medalje u tri OI.
 
== ReferenceReferencije ==
 
=== Izvori ===
Redak 486:
{{OIK}}
{{Europska Unija}}
<!-- interwiki -->
 
[[Kategorija:Turska| ]]
 
<!-- interwiki -->
{{Link FA|ka}}
{{Link FA|mk}}