Razlika između inačica stranice »Vinko Šepić«

Dodano 906 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
(Nova stranica: Vinko Šepić (Rukavac, Opatija, 1870. - Banja Luka, 1945.), bio je hrvatski učitelj, prosvjetni djelatni, publicist i [[hrvatski narodni preporod u Istri|prep...)
 
'''Vinko Šepić''' ([[Rukavac]], [[Opatija]], [[1. siječnja]] [[1870.]] - [[Banja Luka]], [[1945.]]), bio je hrvatski učitelj, prosvjetni djelatni, publicist i [[hrvatski narodni preporod u Istri|preporoditelj istarskih Hrvata]]. Zaslužnik je za razvitak hrvatskog školstva na Istri i stručnog tiska.
 
== Životopis ==
Rodio se 1870. god. u Rukavcu (Opatija). U [[Kopar|Kopru]] je išao u učiteljsku školu. Službovao je diljem poluotoka Istre: [[Boljun]]u, [[Juršići]]ma, [[Klana|Klani]]. Najduže je učiteljevao u [[Buzet]]u, dvadeset godina (1903.-1923.), gdje je postao i ravnateljem.
 
Napisao je mnoštvo publicističkih i stručnih radova.
 
Spada u skupinu najznamenitijih Istrana svog vremena koji su branili, čuvali i štitili [[Hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski nacionalni duh]] za burnih vremena [[talijanizacija Istre|talijanizacije Istre]]: [[Juraj Dobrila]], [[Matko Brajša]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Antun Kalac]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], [[Šime Kurelić]], [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Dinko Trinajstić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]], [[Božo Milanović]]... Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]:<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}} </ref>
Bio je jednim od glavnih osnivača i rukovoditelja 1. siječnja 1906. Hrvatskog učiteljskog društva Narodna prosvjeta za Istru u [[Pazin]]u i časopisa koji je nosio isto ime. Iz Narodne se prosvjete poslije odvojila manja skupina klerikalaca predvođena [[Josip Bačić|Josipom Bačićem]], koja je osnovala klerikalno društvo i glasilo Hrvatsku školu. Šepić se protivio podvajanju Hrvata na toj osnovi. Oba su lista nakon nekog vremena prestala izlaziti.
Bio je jednim od glavnih osnivača i rukovoditelja istarskoga učiteljskog društva Narodna prosvjeta i časopisa koji je nosio isto ime. Kad je Italija političkim igrama, izdajstvom i smicalicama došla u posjed Istre poslije 1918., Šepić je nastavio djelovati. Uređivao je Učiteljski list i vodio je Društvo jugoslavenskih učitelja Istre. Budući da su talijanske vlasti još agresivnije nastavile talijanizirati Istru, a zaneseni borac za hrvatstvo Istre Šepić im je kao takav smetao, zamjerio se [[fašizam|fašistima]] koji su proganjali svaku trunku hrvatstva na Istri. Bio je prisiljen zauvijek otići od onamo u te je morao u [[emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku|emigraciju]] u Hrvatsku zajedno s brojnim istarskim Hrvatima da ne bi doživio šikaniranja kao što su prošli [[Ivan Cukon]] i ostali zagriženi [[hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski preporoditelji]].
 
Tijekom rata intenzivirao je svoju djelatnost, osobito nakon što je donesena [[Svibanjska deklaracija]] 1917. kad se po Istri širio t.zv. Svibanjski pokret prikupljanja potpisa za tu Deklaraciju.
 
BioKad je jednimItalija odpolitičkim glavnihigrama, osnivačaizdajstvom i rukovoditeljasmicalicama istarskogadošla učiteljskogu društvaposjed NarodnaIstre prosvjetaposlije i1918., časopisa kojiŠepić je nosionastavio istodjelovati. ime1920. Kad je Italijaradio političkimneka igrama,se izdajstvomponovo iujedine smicalicamahrvatska došlaučiteljska udruštva posjedi Istreglasila poslijes 1918.Istre, ŠepićNarodna jeprosvjeta nastavioi Hrvatska djelovatiškola. UređivaoTo mu je Učiteljskiuspjelo listte ije vodiospajanjem jetih dvaju društava 1920. nastalo Društvo jugoslavenskih učitelja Istre koje je on vodio. Uređivao je i Učiteljski list. Budući da su talijanske vlasti još agresivnije nastavile talijanizirati Istru, a zaneseni borac za hrvatstvo Istre Šepić im je kao takav smetao, zamjerio se [[fašizam|fašistima]] koji su proganjali svaku trunku hrvatstva na Istri. Bio je prisiljen zauvijek otići od onamo u te je morao u [[emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku|emigraciju]] u 1923. Hrvatsku zajedno s brojnim istarskim Hrvatima da ne bi doživio šikaniranja kao što su prošli [[Ivan Cukon]] i ostali zagriženi [[hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski preporoditelji]].
 
Šepića je njegovo cjelokupno životno djelo uvrstilo u istaknutog borca hrvatskoga narodnog preporoda Istre.
614

uređivanja