Vinko Šepić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Vinko Šepić (Rukavac, Opatija, 1870. - Banja Luka, 1945.), bio je hrvatski učitelj, prosvjetni djelatni, publicist i [[hrvatski narodni preporod u Istri|prep... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Vinko Šepić''' ([[Rukavac]], [[Opatija]], [[1. siječnja]] [[1870.]] - [[Banja Luka]], [[1945.]]), bio je hrvatski učitelj, prosvjetni djelatni, publicist i [[hrvatski narodni preporod u Istri|preporoditelj istarskih Hrvata]]. Zaslužnik je za razvitak hrvatskog školstva na Istri i stručnog tiska.
== Životopis ==
Rodio se 1870. god. u Rukavcu (Opatija). U [[Kopar|Kopru]] je išao u učiteljsku školu. Službovao je diljem poluotoka Istre: [[Boljun]]u, [[Juršići]]ma, [[Klana|Klani]]. Najduže je učiteljevao u [[Buzet]]u, dvadeset godina (1903.-1923.), gdje je postao i ravnateljem.
Napisao je mnoštvo publicističkih i stručnih radova.
Spada u skupinu najznamenitijih Istrana svog vremena koji su branili, čuvali i štitili [[Hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski nacionalni duh]] za burnih vremena [[talijanizacija Istre|talijanizacije Istre]]: [[Juraj Dobrila]], [[Matko Brajša]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivan Cukon]], [[Ivo Glavina]], [[Antun Kalac]], [[Luka Kirac]], [[Eugen Kumičić]], [[Šime Kurelić]], [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Dinko Trinajstić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]], [[Božo Milanović]]... Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]:<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić: Zrcalo hrvatstva u Istri, Vijenac broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}} </ref>
Bio je jednim od glavnih osnivača i rukovoditelja 1. siječnja 1906. Hrvatskog učiteljskog društva Narodna prosvjeta za Istru u [[Pazin]]u i časopisa koji je nosio isto ime. Iz Narodne se prosvjete poslije odvojila manja skupina klerikalaca predvođena [[Josip Bačić|Josipom Bačićem]], koja je osnovala klerikalno društvo i glasilo Hrvatsku školu. Šepić se protivio podvajanju Hrvata na toj osnovi. Oba su lista nakon nekog vremena prestala izlaziti.
Bio je jednim od glavnih osnivača i rukovoditelja istarskoga učiteljskog društva Narodna prosvjeta i časopisa koji je nosio isto ime. Kad je Italija političkim igrama, izdajstvom i smicalicama došla u posjed Istre poslije 1918., Šepić je nastavio djelovati. Uređivao je Učiteljski list i vodio je Društvo jugoslavenskih učitelja Istre. Budući da su talijanske vlasti još agresivnije nastavile talijanizirati Istru, a zaneseni borac za hrvatstvo Istre Šepić im je kao takav smetao, zamjerio se [[fašizam|fašistima]] koji su proganjali svaku trunku hrvatstva na Istri. Bio je prisiljen zauvijek otići od onamo u te je morao u [[emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku|emigraciju]] u Hrvatsku zajedno s brojnim istarskim Hrvatima da ne bi doživio šikaniranja kao što su prošli [[Ivan Cukon]] i ostali zagriženi [[hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatski preporoditelji]]. ▼
Tijekom rata intenzivirao je svoju djelatnost, osobito nakon što je donesena [[Svibanjska deklaracija]] 1917. kad se po Istri širio t.zv. Svibanjski pokret prikupljanja potpisa za tu Deklaraciju.
▲
Šepića je njegovo cjelokupno životno djelo uvrstilo u istaknutog borca hrvatskoga narodnog preporoda Istre.
| |||