|
[[Image:Gokstad-ship-model.jpg|thumb|250px|Model broda iz [[Gokstad|Gokstada]]]]'''Drakkar''' – ranosrednjovjekovni [[Vikinški brod|vikinški brod]] poznat i pod nazivima "''Dugi brod''" i "''Zmajev brod''". Dobio je ime po izrezbarenim zmajevim glavama na pramčanim statvama (''stnord./isl.'' ''dreki'', ''drekinn'' – ''zmaj'').
Prema navodima rimskog povjesničara [[Tacit|Tacita]] u djelu ''Germania'', drakkar se razvio od brodova [[Germani|germanskog plemena]] [[Suioni|Suiona]] (današnjih [[Šveđani|Šveđana]]).
==Karakteristike==
Drakkar je bio izuzetno stabilan i čvrst brod, a istovremeno lak i gibak. Stoga je imao vrlo dobre plovne osobine i potrebnu snagu i pokretljivost kako bi izdržao valove olujnog mora što je Vikinzima omogućavalo pohode i u vrlo udaljene zemlje. Obod broda bio je istanjen sjekirama postižući na taj način maksimalan fleksibilitet, jer se od broda očekivalo da jaše na valovima, a ne da se bori protiv njih. Ujedno je bio i dovoljno lagan kako bi ga se moglo vući po tlu između dva jezera ili plićih dijelova rijeka olakšavajući učinkovitije prodore duboko u unutrašnjost.
Pokretan veslima, drakkar je postizao brzinu do 8 čvorova, a pri upotrebi jedra i do 12 [[Čvor|čvorova]] u odgovarajućim uvjetima. To je značilo da su na dugim plovidbama mogli prelaziti i nešto više od 200 kilometara u 24 sata. Prosječna dužina broda bila je 28 metara, širina 5 m, a visina 1,75 m. Najveći ikada pronađeni drakkar bio je dug 70 metara. Posada velikog drakkara znala je brojiti i do 400 ljudi, a manjeg do 70 ljudi koji su ujedno bili i veslači i ratnici.
Samo izuzetno veliki drakkari imali su na krajevima trupa kratke palube s bočnim pregradama. Na svakom boku drakkara bila su i do 34 [[Veslo|vesla]] na kojima su veslala po dva veslača. Vesla su bila dugačka 5 m i provlačila su se kroz okrugle otvore usječene u oplatu broda na oko 40 cm od gornjeg ruba.
[[Image:Oseberg longship.png|thumb|300px|Drakkar iz Oseberga u Vikinškom muzeju u [[Oslo|Oslu]]]]
Kao i svi vikinški brodovi, bio je napravljen metodom preklapanja. Za oblaganje su korištene dva centimetra debele daske od [[Hrastovina|hrastovine]] koje su se blago preklapale te zatim bivale učvršćene [[Željezo|željeznim]] [[Zakovice|zakovicama]]. Razne pukotine i razmaci između dasaka na oplati [[Brtviti|brtvljeni]] su katraniziranom [[Vuna|vunom]] ili životinjskim [[Krzno|krznom]], te [[Mahovina|mahovinom]].
[[Kobilica]] koja se pružala čitavom dužinom, činila je samu kralježnicu broda; trup broda gradio se od nje prema van, koristeći tanke daske zrakasto odsječene od stabla. Izuzetna pozornost pridavala se građi stabla (najčešće hrastovina) jer bi kobilica bila isječena iz jednog ravnog debla. Poprečna rebra oblikovala su se od grana čiji je oblik podsjećao na potrebnu krivulju.
Kormilo je bilo kratko veslo širokog pera učvršćeno na desnoj strani [[Krma|krme]] ili tzv. "''steerboard''" strani; od glagola ''to steer'' (upravljati). Izraz dolazi od [[Staronordijski jezik|staronordijskih]] riječi ''stýri'' (kormilo) i ''borð'' (strana broda), a u [[Staroengleski jezik|staroengleskom jeziku]] od riječi ''steorbord'', pa je tako i nastao termin u modernom [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] za desnu stranu broda - "''starboard''".
Brod zmaj mogao se povlačiti iz sukoba i opasnih situacija bez okretanja broda zahvaljujući identično oblikovanim pramcem i krmom dopuštajući tako brodu promijenu smjera kretanja veslanjem u suprotnom smjeru.
Vrh [[Pramac|pramca]] ponekad je bio ukrašen rezbarijom [[Zmija|zmije]] ili [[Zmaj|zmajeve]] glave kako bi se brod i posadu zaštitilo i otjeralo užasne morske nemani iz [[Nordijska mitologija|Nordijske mitologije]]. Vrlo je vjerojatno da su rezbarije poput onih na brodu iz [[brod iz Oseberga|Oseberga]] u Norveškoj, imale [[Ritual|ritualnu]] svrhu zaplašivanja neprijatelja i stanovnika u naseljima koja su htjeli opljačkati.
Kraljevi i plemići su nastojali svratiti pozornost na sebe skupocjenim ukrasima. Tako su neki brodovi imali brončane vjetrulje, precizno ukrašene isprepletenim mitološkim zvjerima predstavljajući vrhunac obrade metala.
Ukras se uklanjao sa pramca dok je brod plovio otvorenim morem. Zamjena tako fino izrezbarenog dijela bila je jako skupa, a izgubiti ga u bilo kojem trenutku bio je zloslutan znak. Krmene statve su pak bile ukrašene repom ribe ili kita.
Svi veliki drakkari bili su u vlasništvu moćnih kraljeva i plemića koji su jedini i mogli priuštiti njihovu izgradnju. Pred kraj [[Vikinško doba|vikinškog doba]] u 11. st., u floti je bilo oko 300 velikih brodova.
==Jedro i jarbol==
[[Image:Tapisserie bato1.jpg|thumb|225px|Drakkar na tapiseriji iz [[Bayeux|Bayeuxa]]]]
[[Pravokutnik|Pravokutno]] vikinško jedro bio je veliki napredak. Bilo ga je iznimno skupo izraditi te je u većini slučajeva koštalo više nego ostatak broda. Njegov oblik je često pogrešno predstavljen u novijim crtežima i replikama. [[Tapiserija|Tapiserije]] iz vikinškog doba prikazuju uzorak mrežnog pletenja na jedru, kao jedinstveni prikaz kako je ono napravljeno. Jedra su bila istkana od sirove vune ili platna od [[Lan|lana]] u dvostrukoj debljini, te obojana žarkim bojama (najčešće crvenom) kako bi se privukla pažnja na sam brod. Njihovom izradom su se bavile žene. Jedro je posadi u slučaju lošeg vremena služilo kao šatorsko krilo.
Na drakkaru dugom 24 m, [[jarbol]] se uzdizao 18 metara u visinu na čijem je križu visjelo jedro. Jarbol je bio uguran u masivnu gredu koja je bila horizontalno pričvršćena duž središnjeg dijela plovila. Mogao se i spustiti po potrebi kada je bilo neophodno smanjiti otpor vjetra i poboljšati stabilnost dok se brod kretao pomoću vesala. Također, jarbol se spuštao kada je brod trebao biti što kasnije primijećen prilikom iznenadnih napada. Zamjena slomljenog jarbola nije bila moguća u napadima.
==Drakkar u Sagama==
[[Skandinavija|Skandinavske]] [[Saga|Sage]] daju bogati izvor podataka o vikinškim drakkarima, pa tako u njima postoji i opis veličanstvenog drakkara [[Norveška|norveškog]] kralja [[Olaf Tryggvason|Olafa I. Tryggvasona]] koji je sagrađen u [[Trondheim|Trondheimu]] godine [[998.]] imena ''Ormen Lange'' ili ''Duga Zmija''.
Poznat je i dugi brod još jednog norveškog kralja, [[Olaf Haraldsson|Olafa Haraldssona]], koji se zvao ''Visund'' ili ''Bik'' jer je na pramcu broda imao zlatnu glavu [[Europski bizon|bizona]] umjesto zmajeve glave.
Jedan od značajnijih povijesnih izvora prepun detaljnih opisa drakkara i vikinških brodova općenito je zbirka saga [[Heimskringla|''Heimskringla'']] ili ''Krug svijeta'' [[Island|islandskog]] povjesničara i književnika [[Snorri Sturluson|Snorrija Sturlusona]].
U njoj se, između ostalih spominju i brodovi mnogih norveških kraljeva i plemića; ''Ormen'' kralja [[Harald Sigurdsson Hardråde|Haralda Sigurdssona Hardrådea]], zatim ''Bøkesuden'' kralja [[Øystein Magnusson|Øysteina Magnussona]], te ''Barden'' grofa Eirika od Norveške i ''Ormen Skamme'' vikinškog glavešine i vojskovođe [[Raud den ramme|Rauda den rammea]].
Drakkari se spominju i u drugim povijesnim izvorima poput ''Göngu-Hrólfs Sage'' (''[[Saga o Rollou]]'') iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], gdje su svi brodovi opisani kao elegantni i ukrašeni kićenim detaljima. Iako glavni junak ove sage nosi isto ime kao i osnivač vikinškog [[Vojvodstvo|vojvodstva]] [[Vojvodstvo Normandija|Normandije]] - [[Rollo]], on pak nema nikakve veze sa njim.
==Poveznice==
* [[Vikinški brod]]
* [[Knarr]]
* [[Vikinzi]]
[[bg:Дракар]]
[[ca:Drakar]]
[[cs:Drakkar]]
[[da:Vikingeskib]]
[[de:Wikingerschiff]]
[[en:Viking ship]]
[[es:Drakkar]]
[[eu:Drakkar]]
[[fi:Pitkävene]]
[[fr:Bateau viking]]
[[fy:Wytsingeskip]]
[[hr:Vikinški brod]]
[[hu:Drakkar]]
[[hy:Դրակար]]
[[id:Kapal Viking]]
[[is:Víkingaskip]]
[[it:Drakkar]]
[[lt:Drakaras]]
[[nl:Vikingschip]]
[[nn:Vikingskip]]
[[no:Vikingskip]]
[[pl:Drakkar]]
[[pt:Dracar]]
[[ro:Corabie vikingă]]
[[ru:Драккар]]
[[sk:Drakkar]]
[[sv:Vikingatidens skepp]]
[[uk:Дракар]]
[[zh:維京船]]
[[Kategorija:Brodovi]]
| 