Inačica od 10. lipnja 2012. u 13:15 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits dopuna ← Starija izmjena		Inačica od 10. lipnja 2012. u 18:32 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits dopuna Novija izmjena →
Redak 11: Samostan je u vlasništvu imao vlastitu tiskaru “Miriam” (prostor u današnjem Art kinu Croatia) u kojoj su tiskana i svjetovna djela poput knjige „Zaručnici“ A. Manzonija i dr.<ref>http://www.rijeka.hr/PredstavljenProgramProslave</ref> Konačni izgled pročelje gornje crkve dobilo je [[1929.]] po projektu riječkog arhitekta [[Kornelije Budinić\|Kornelija Budinića]]. Budinić je sam zapisao o projektu: Konačni izgled pročelje gornje crkve dobilo je [[1929.]] po projektu riječkog arhitekta Cornelija Budinicha. U gornjoj je crkvi poznati riječki slikar [[Romolo Venucci]] uspješno izveo stropne slike i dekoracije. Kiparsku dekoraciju na pročelju izradili su venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti. Zvonik koji se trebao uzdizati iznad glavnom pročelja nije realiziran. Cjelokupna građevina, kvalitetna neosrednjevjekovna arhitektura, jedinstvena je na širem području Rijeke i regije.▼ "''Crkva je bazilikalnog tipa, s tri broda, dugačka oko 60 metara, uključujući atrij iznad kojega će biti podignut zvonik, i široka 20 metara. Zvonik će imati ukupnu visinu, ako se mjeri od ulične razine, oko 75 metara. Srednji brod ima širinu 10 metara i odijeljen je od pobočnih brodova s pomoću pet velikih lukova. S desne strane crkve nalazi se oratorij koji se uzdiže na trokutastoj površini.''"<ref>http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=7</ref> ▲~~Konačni izgled pročelje gornje crkve dobilo je [[1929.]] po projektu riječkog arhitekta Cornelija Budinicha.~~ U gornjoj je crkvi poznati riječki slikar [[Romolo Venucci]] uspješno izveo stropne slike i dekoracije. Kiparsku dekoraciju na pročelju izradili su venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti. Zvonik koji se trebao uzdizati iznad ~~glavnom~~glavnog pročelja nije realiziran, a zbog njega su temelji ukopavani osam metara u stijenu.<ref>http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=7</ref> Cjelokupna građevina, kvalitetna neosrednjevjekovna arhitektura, jedinstvena je na širem području Rijeke i regije. Tijekom obnove 2006. godine u bočnim je lađama crkve postavljeno pet novih [[vitraj]]a koji prikazuju likove hrvatskih svetaca i blaženika; rad su, kao i restauracija starih [[vitraj]]a akademskog [[slikar]]a [[Robert Mijalić\|Roberta Mijalića]].<ref>[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B2863285B2863285A28582858285E2863287A287128632863285928602859285D285C286028632863286328582863I novine.novilist.hr], 3. ožujka 2006. (pristupljeno 25. studenoga 2010.)</ref>

Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci: razlika između inačica