Inačica od 11. lipnja 2012. u 09:15 uredi RedBot (razgovor \| doprinosi) 19.020 edits m r2.7.2) (robot Dodaje: bs:Theodore Herzl ← Starija izmjena		Inačica od 11. lipnja 2012. u 09:42 uredi ukloni ovu izmjenu 212.91.105.245 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka: Herzl.jpg \|mini\|250px\| Theodor Herzl]] '''Theodor Herzl''' (ili '''Herzel''') ([[2. svibnja]] [[1860]]. - [[3. srpnja]]. [[1904]].) bio je [[Austrija \| austrijski]] [[Židovi \|Židov]], [[novinar]], osnivač modernog političkog [[cionizam \| cionističkog]] pokreta. == Životopis == Theodor je rođen u [[Budimpešta \| Budimpešti]], a odrastao je njemačko-židovskom vremenu koje se naziva [[Haskalah]]. Herzl je prvi put doživio [[antisemitizam]] na [[Sveučilište u Beču\|Sveučilištu u Beču]] godine [[1882]], a kasnije od [[1891]]. kada se nalazi u Parizu kao korespondent za jedne bečke liberalne novine. Do tada je Herzl smatrao židovski problem socijalnim problemom, [[1894]]. je napisao i dramu u kojoj odbacuje [[Kulturna asimilacija \| asimilaciju]] i vjersko preobraćenje kao rješenje problema. Nadao se da će njegov rad stvoriti raspru koja će dovesti do zajedničke tolerancije i poštovanja između kršćana i Židova. Godine 1894. se dgogodila [[Afera Dreyfus]] u Parizu o kojoj je Herzl pisao za svoje novine. Kapetan [[Alfred Dreyfus]] je bio francusko-židovski časnik francuske vojske koji je nevin osuđen za izdaju. Tada je Herzl doživio najjače antisemitsko raspoloženje kada su mase ljudi uzvikivale'' "Smrt Židovima!"'', A slučaj je doveo do ogromne antisemitske propagande u Francuskoj. To ga je uvjerilo da jedino rješenje za Židove je masovno iseljenje u zemlju koju bi oni mogli zvati svojom. Zaključio je da će antisemitizam uvijek postojati, a to asimilacija nikada neće moći riješiti. Novija istraživanja smatraju da je antisemitski demagog [[Karl Luegers]] sa svojim uspješnim antisemitskim kampanjama je imao odlučujući utjecaj na Theodora Herzla. ~~1896. izdao~~Objavio je 1896. knjigu'' [[Der Judenstaat]]'' (Židovska država) u kojoj piše da Židovi mogu biti prihvaćeni od svijeta ako postanu nacija i narod, a da je jedini odgovor antisemitizmu stvaranje židovske države. Židovsko pitanje je smatrao međunarodnom političkom temom, a zalagao se da židovska zemlja bude moderna država koja bi bila bazirana na idealima europske reformacije, a ne religije. Prvi cionistički kongres je održan u [[kolovoz]]u [[1897]]. u [[Basel]] u [[Švicarska \| Švicarskoj]], a Theodor Herzl je bio izabran za prvog predsjednika. Cilj je bio ujedinjenje Židova u zajednički rad za stvaranje židovske države u Svetoj Zemlji. Tako je stvorena [[Svjetska Cionistička Organizacija]] (WZO), a kongres se održavao svake godine. Tako je politički cionizam bio rođen. Herzl je koristio ostatak svoga života putujući zemljama i sastajući se s vladarima državama kako bi pridobio njihovu političku i ekonomsku potporu za stvaranje židovske države. Umro je već 1904. u Beču od upale pluća i iznemoglosti. Njegovi ostaci su [[1949]]. preusmjereni na jedno brdo u [[Jeruzalem]] u koje je potom dobilo ime '' planina Herzl''. Line 36 ⟶ 38: *[http://www.zionism-israel.com/bio/biography_herzl.htm Biografija Theodora Herzla] {{Commons \|Category:Theodor Herzl}} <!-- preuzeto i prevedeno sa bošnjačke wiki --> [[Kategorija:Biografije, Mađarska]] [[Kategorija:Židovi]] ~~[[Kategorija:Cionizam]]~~ <!-- interwiki -->

Theodor Herzl: razlika između inačica