Razlika između inačica stranice »Zaostrog«

Dodana 194 bajta ,  prije 8 godina
m
Stanovništvo 1935.
m (robot Uklanja: nl:Zaostrog)
m (Stanovništvo 1935.)
Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke [[Cetina|Cetine]] sa zapada, do rijeke [[Neretva|Neretve]] na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a pripadali su joj još poluotok [[Pelješac]], te otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Korčula]] i [[Mljet]] s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.
 
U prvim godinama prošlog stoljeća, [[Austro-Ugarska Monarhija]], čiji je sastavni dio tada bila i [[Dalmacija]], izgradila je ''mul'' (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u [[potres|potresu]] 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.
 
Zaostrog je [[1935.]] imao 700 stanovnika dok je 200 bilo iseljeno u inozemstvo.<ref>[[Politika (novine)|Politika]], br. 9.747 od četvrtka 11. srpnja 1935., str. 8</ref>
 
==Gospodarstvo==
Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao [[perspektiva|perspektivu]] kao zvučnije [[turizam|turističko]] odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.
 
==Bilješke==
{{izvori}}
 
{{Makarsko primorje}}