Wikipedija

Varijabla (računarstvo): razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Uršul (razgovor | doprinosi)
1.809 edits
m Uršul je premjestio stranicu Promjenjivica na Promjenjivica (računalstvo)
Uršul (razgovor | doprinosi)
1.809 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Promjenjivica'''<ref>[http://free-zg.htnet.hr/jsribar/demistif.pdf Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33]</ref><ref>[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog7.htm Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu] Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.</ref><ref name="Essert, Žilić">[http://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1332414796-0-matlab_udzbenik.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje - M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij] </ref> (imenica; ''engl. variable'', u hrv. u upotrebi još i '''varijabla''') u kontekstu [[programiranje|programiranja]] jest ime kojem je pridružena vrijednost, i ta vrijednost se naziva vrijednost promjenjivice.
Vrijednost promjenjivice moguće je "promijeniti", odnosno moguće joj je pridružiti neku drugu vrijednost, pa otud naziv promjenjivica.
 
Promjenjivica je svojevrsno skladište u kojem se nalazi podatak, a unutar kojeg se može tijekom rada mijenjati, od čega je došlo ovakvo ime. <ref name="Essert, Žilić"/> Ime promjenjivice čine kombinacije slovnobrojčanih znakova s time da prvi znak ne smije biti znamenka niti znak [[razgodak|razgotka]].<ref name="Essert, Žilić"/> Kakva će biti promjenjivica, ovisi kakva se pridružba napravila. Promjenjivici je moguće pridružiti bilo koji tip podatka.<ref name="Essert, Žilić"/>
Kada se više promjenjivica poveže operatorima, dobije se '''izraz'''.<ref name="Essert, Žilić"/>
 
Bitno je promjenjivicu ne shvatiti kao da je ona samo ime, jer u pojam promjenjivice ulazi i ideja njoj pridružene vrijednosti, kao i ideja vremena kroz koje je vrijednost promjenjivice moguće mijenjati. Dakle, ako bismo htjeli doznati vrijednost neke promjenjivice imena '''a''', ne bi bilo dovoljno pitati: "koja je vrijednost promjenjivice '''a'''" - potrebno je pitati koja je vrijednost promjenjivice '''a''' u nekom trenutku '''t'''. Ovo je u oprjeci s promjenjivicama (varijablama) kakve poznajemo u matematici, iz čijeg je poimanja isključena ideja promjene kroz vrijeme: varijable u matematici mogu poprimati različite vrijednosti, ali samo u različitim kontekstima. Unutar istog konteksta (jednadžba, formula) one su - nepromjenjive.
Line 22 ⟶ 25:
Promjenjivice možemo shvaćati i izvan konteksta programskih jezika. Na primjer, možemo pojmiti promjenjivicu imena ''stanje_prekidača'', čija vrijednost može biti 'uključen' ili 'isključen'.
 
==Ime promjenjivepromjenjivice==
 
U programskim jezicima su promjenjivepromjenjivice imenovane identifikatorima, koji nam služe da jednoznačno odrede promjenjivupromjenjivicu. Pri tome jedno ime, odnosno identifikator, može pripadati samo jednoj promjenjivi promjenjivici u određenom kontekstu.
 
Kao i svi identifikatori u programskim jezicima, ime promjenjivepromjenjivice sastoji se od simbola alfabetaabecede pojedinog programskog jezika.
 
Da bi programski jezik mogao razlikovati imena promjenjivihpromjenjivica od drugih sintaktičkih elemenata, poput brojeva, operatora i ključnih riječi, uvijek postoje točna pravila o sintaksi imena promjenjivepromjenjivice. Tako, najčešće, imena promjenjivihpromjenjivica ne mogu počinjatipočeti brojem, i ne smiju sadržavati razmake, odnosno ime promjenjivepromjenjivice je samo jedna riječ.
 
U nekim programskim jezicima se ime promjenjivepromjenjivice može sastojati isključivo od slova, brojeva, i znaka podvlake _ .
 
Postoje bitne razlike u osjetljivosti imena promjenjivihpromjenjivica na velika i mala slova (engl. ''upper case'' i ''lower case''). U mnogim jezicima je razlika značajna (engl. ''case-sensitive''), to jest kada se dvije riječi razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova, onda one predstavljaju dva različita imena. U drugim jezicima razlika nije značajna (engl. ''case-insensitive''), a postoji i mogućnost da se zabrani uvođenje dvaju imena koji se razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova.
 
Neka od tipičnih imena promjenjivihpromjenjivica su:
i, j, n, a, b, broj, sum, max, retval, point, cijena.
 
Kao što je vidljivo, za razliku od matematičkih imena, imena promjenjivihpromjenjivica često se sastoje od više znakova.
 
==Tipovi==
 
U jezicima sa stojnim sustavom tipova, svaka promjenjiva promjenjivica ima zadan tip, koji tada ograničava vrijednosti koje je dozvoljeno pridružiti promjenjivipromjenjivici. Tip se tada obavezno navodi prilikom uvođenja promjenjivepromjenjivice.
 
U jezicima s gipkim sustavom tipova, obično kažemo da izrazi nemaju tip podatka, većnego samo vrijednosti imaju tip. S obzirom da promjenjivapromjenjivica može biti izraz, tada promjenjivapromjenjivica nema tip, nego njena vrijednost ima tip. Tada je moguće promjenjivipromjenjivici pridružiti bilo koju vrijednost.
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Varijabla_(računarstvo)"