Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Tijekom tog masovnog [[pogrom]]a, pri bijegu u Njemačku od 1945. do [[1950]]. poginulo je puno nedužnih civila. Točan broj poginulih Nijemaca je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 500.000<ref name="Biess">[[#Biess|Biess 2006.]], str. 2</ref><ref name=Overmans2004pg299>[[#Overmans|Overmans 2004.]]</ref> do najviše 3 milijuna žrtava,<ref name=Haar271>[[#Ehmer|Ehmer 2007]], str. 271</ref> čime je to [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|jedna od najvećih katastrofa u modernoj ljudskoj povijesti]].
== Uvod ==
Od 13. stoljeća nadalje, Nijemci su migrirali prema istoku, često uz aktivnu potporu mjesnih knezova i monarha. Od 1900-ih, njemačke zajednice bile su raspršene po [[Prusija|Prusiji]] i [[Baltik]]u, sa velikim gradovima kao što su [[Danzig]] i [[Königsberg]] (danas [[Kalinjingrad]]), [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (dijelovi Mađarske, Rumunjske, Vojvodine) te čak i duboko unutar Rusije, poglavito oko [[Volga|Volge]]. Neki Nijemci na tim područjima bili su zemljovlasnici, kleri i službenici.<ref>[[#Prauser & Rees|Prauser & Rees 2004.]], str. 3</ref> Radikalizacija Njemačke uspostavom Trećeg Reicha dovela je do tzv. ''Drang nach Osten'', pokušaja ekspanzije prema istoku na račun drugih nacija. Treći Reich napao je desetak europskih država, prouzročio desetke milijuna mrtvih i velika razaranja. Nakon [[bitka za Staljingrad|poraza u Staljingradu]] i [[bitka kod Kurska|Kursku]], situacija se preokrenula te je poraz nacizma postao neizbježan.
== Bijeg Nijemaca ==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1987-058-08, Meldorf, Ankunft von Flüchtlingen.jpg|desno|mini|250px|Bijeg Nijemaca iz istočne [[Pruska|Pruske]]]]
[[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F005100-0010A, Lager Friedland, Lager mit Baracken.jpg|desno|mini|250px|Izbjeglički logor Friedland za Nijemce protjerane iz Poljske]]
Line 22 ⟶ 24:
Pripadnici tog naroda bježali su sa svojom prtljagom iz tih zemalja u vagonima, autima, kočijama ili čak i pješice.
===Čehoslovačka===
Tako je počela serija protjerivanja Nijemaca diljem istočne Europe koju su tada kontrolirali Rusi. Vlasništvo i roba Nijemaca je zaplijenjena te potom prebačena u SSSR, nacionalizirana ili podijeljena stanovnicima tih država. Najviše je bilo protjerivanja iz Čehoslovačke<ref>{{cite news|first=Jolyon |last=Jenkins
U svibnju 1945., bilo je oko 3.050.000 Nijemaca u Čehoslovačkoj. Već sljedeća tri mjeseca, protjerano je između 700.000 i 800.000 Nijemaca koji su kolektivno okrivljeni za agresiju na Češku. Progon su ohrabrivali češki političari i lokalni stanovnici. Do listopada 1946., oko 1.300.000 Nijemaca je protjerano u Zapadnu Njemačku a oko 800.000 u Istočnu.<ref>{{cite web |url=http://www.radio.cz/en/article/65421 |title=Memories of World War II in the Czech Lands: the expulsion of Sudeten Germans |author=Brian Kenety |publisher=Radio Prahs |date=14 April 2005 |accessdate=6 September 2007}}</ref> Procjene o broju žrtava tijekom tog razdoblja (od gladi, ubojstava, bolesti i zarobljeništvu u logorima) kreću se od 20.000 do 250.000..<ref name="Wallace">P. Wallace (March 11, 2002). [http://www.time.com/time/europe/magazine/article/0,13005,901020318-216394,00.html "Putting The Past To Rest"], [[Time Magazine]]. Accessed 2007-11-16.</ref>
Line 33 ⟶ 35:
U Poljskoj, [[NKVD]] je uhapsio gotovo cjelokupnu njemačku mušku populaciju istočno od [[Odra|Odre]] te ih deportirao u posebne [[sabirni logor|sabirne logore]]. Nitko nije oslobođen prije 1948. Tek 1950. su logori predani vladi Istočne Njemačke. Brojali su između 122.000 i 150.000 zatvorenika, od kojih je najmanje 43.000 poginulo.<ref>Kai Cornelius, Vom spurlosen Verschwindenlassen zur Benachrichtigungspflicht bei Festnahmen, BWV Verlag, 2004, p.131, ISBN 3830511655</ref> Poljaci su tada općenito osjećali antagonizam prema Nijemcima zbog ratnih razaranja njihove zemlje ali i milijun poljskih izbjeglica tijekom sukoba. Mnoge skupine su vršile razne nekažnjene zločine protiv Nijemaca, kao što su [[pljačka]]nje, ubojstva, premlaćivanje pa i [[silovanje]].
Neki su pak sovjetski vojnici bili prestravljeni nasiljem te su štitili Nijemce.<ref>Matthew J. Gibney, Randall Hansen, Immigration and Asylum: From 1900 to the Present, 2005, p.199, ISBN 1576077969:"The Poles began driving Germans out of their houses with a brutality that had by then almost become commonplace: People were beaten, shot and raped. Even Soviet soldiers were taken aback, and some protected the German civilians."</ref> Prema nekim procjenama, do 7 milijuna ljudi je protjerano iz Poljske. <ref
===Rumunjska===
Line 78 ⟶ 80:
|}
===Procjene Federacije prognanih===
Federacija prognanih, njemačka udruga izbjeglih iz istočne Europe, sastavilo je procjenu da je bilo preko 13.5 milijuna izbjeglica a od tog broja oko 2.2 milijuna je umrlo ili nestalo:<ref>
{| class="wikitable"
|- bgcolor="#cccccc"
Line 202 ⟶ 204:
== Analize događaja ==
[[Datoteka:GuentherZ 2005-06-25 2116 Unterretzbach Heimatdenkmal.jpg|desno|mini|200px|Spomenik protjeranim Nijemcima na kojem piše: "Pravo na domovinu je pravo čovjeka."]]
Njemački pisac [[Günter Grass]] je u romanu ''Korakom raka'' opisao događaj simboličnom pričom o brodu Willhelmu Gustloffu kojeg su 30. siječnja 1945. potpile sovjetske snage, te sa njim 9.000 njemačkih izbjeglica, od kojih su 4.000 bili djeca. <ref>[[#Prauser & Rees|Prauser & Rees 2004.]], str. 1</ref> Profesor dr. [[Alfred de Zayas]] je nazvao progon Nijemaca genocidom i jednim od najvećih prešutnih zločina saveznika. U svojoj je izjavi rekao:
<blockquote>"Kada sam bio student povijesti na [[Harvard]]u 1970., nisam znao ništa o protjerivanju Nijemaca. Nijedan od mojih profesora povijesti nije smatrao taj događaj ni vrijednim spominjanja, a kamoli vrijednim istraživanja. Zanimljivo, o tom događaju nisam prvi put čuo na predavanju iz povijesti, nego na seminaru o pravilu ratovanja...Ubrzo sam otkrio da nije slučajnost što nema gotovo ništa napisano na engleskom o toj temi - ona je bila tabu...[[Nürnberški proces]] je odredio da je njemački politički vrh počinio ratne zločine i [[zločin protiv čovječnosti]] na temelju tih masovnih progona. Zbog toga je upravo i specifična anomalija da su se sami saveznici uključili u politiku progona mnogo većih razmjera od onih koje su počinili nacisti."<ref>Dr. Alfred de Zayas [http://www.meaus.com/Expulsion_of_Germans.html Expulsion of Germans, genocide against Germans]</ref></blockquote>
Rudolph J. Rummel je progon nazvao [[democid]]om. [[Martin Shaw]] i and W.D. Rubinstein su progon nazvali genocidom.<ref name="Shaw"/><ref name="Rubinstein"/> [[Felix Ermacora]] je 1991. napisao da je protjerivanje Sudetskih Nijemaca bio genocid.<ref name="Ermacora"/> Sveukupno, oko 1/7 njemačke nacije je bila zahvačena raseljavanjem i bijegom. Danas su potomci njemačkih izbjeglica integrirani u njemačko društvo i imaju njemačko državljanstvo te udruge kojima podsjećaju na događaj.
[[1990]]., Čehoslovački predsjednik [[Vaclav Havel]] je uputio ispriku u ime svoje zemlje zbog tih događaja, koristeći pojam "protjerivanje" a ne "premještanje stanovništva".<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2002/12/22/world/a-czech-seeks-to-atone-for-a-nation-s-revenge.html|title=A Czech Seeks to Atone For a Nation's Revenge|publisher=[[New York Times]]|accessdate=9 July 2009 | first=Peter S. | last=Green | date=22 December 2002}}</ref><ref>{{cite
== Izvori ==
Line 229 ⟶ 231:
* {{cite book | ref=Biess|first=Frank |last=Biess | year =2006 | title =Review of Dagmar Barnouw, The War in the Empty Air: Victims, Perpetrators, and Postwar Germans | publisher =H-Net Reviews | url =http://www.h-net.org/reviews/showpdf.cgi?path=288521147364241 | format =pdf }}
* {{cite book|ref=Overmans|title=Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg|first=Rüdiger|last=Overmans|edition=3|publisher=Oldenbourg Wissenschaftsverlag |year=2004|isbn=3486200283|language=German|chapter=Relevanz der Ergebnisse. Vertreibungsverluste|url=http://www.google.de/books?id=q4L9p1T0m1EC&pg=PA299}}
* {{cite book|ref=Prauser & Rees|url=http://cadmus.iue.it/dspace/bitstream/1814/2599/1/HEC04-01.pdf |title=The Expulsion of 'German' Communities from Eastern Europe at the end of the Second World War|first=Steffen & Arfon|last=Prauser & Rees|publisher=European University Institute, Florence. HEC|year=2004}}
== Poveznice ==
*[[Posljedice Drugog svjetskog rata]]
| |||