Ugljična kiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Ugljična ili karbonatna kiselina slaba je anorganska kiselina molekulske formule H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>. Nastaje otapanjem [[ugljikov dioksid|ugljikova...
(Nema razlike inačica)

Inačica od 26. lipnja 2012. u 11:02

Ugljična ili karbonatna kiselina slaba je anorganska kiselina molekulske formule H2CO3. Nastaje otapanjem ugljikova(IV) oksida u vodi, no vrlo mala količina CO2 izreagira sa vodom, jer se čak 99 % CO2 u vodi nalazi u molekularnom stanju. U indrustiji karbonatna kiselina koristi se za proizvodnju pjenušavih pića (gaziranih) jer pićima daje kiselkast osvježavajuć okus, a nije opasna za čovijeka. Karbonatna kiselina spontano se raspada na CO2 i H2O.

CO2 + H2O → H2CO3

Karbonatna kiselina disocira otapanjem u vodi i stvara dvije vrste iona; hidrogenkarbonatni i karbonatni ion.

H2CO3 + H2O → HCO3- + H3O+

HCO3- + H2O → CO32- + H3O+

Pa tako stvara karbonatne (kalcijev karbonat, natrijev karbonat...) i hidrogenkarbonatne (natrijev hidrogenkarbonat, kalcijev hidrogenkarbonat...) soli.

Kalcijev karbonat (CaCO3) ili vapnenac najvažniji je karbonat koji izgrađuje mnoge planinske lance (Dinara, Velebit, Alpe...), a i različiti organizmi od njega grade svoje ljušturice, kućice i oklope jer je vapnenac gotovo netopljiv u vodi. Često se zna i pojavljivati sa magnezijevim karbonatom u obliku dolomita (CaMg(CO2)2).

Stvaranje špiljskih ukrasa

Voda koja isparava u vapnenačkim špiljama spaja se sa ugljikovim dioksidom iz zraka te nastaje karbonatna kiselina. Karbonatna kiselina potom otapa vapnenac i stvara sa njim u vodi topljivi kalcijev hidrogenkarbonat (Ca(HCO3)2):

CaCO3 + H20 + CO2 → Ca(HCO3)2

Isparavanjem vode iz zasićene otopine kalcijeva hidrogenkarbonata oslobađa se ugljikov dioksid a izlučuje se netopivi kalcijev karbonat koji stvara stalktite, stalagmite i stalagmate.

Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3) može se kupiti u svakoj trgovini pod nazivom soda bikarbona ili natrijev bikarbonat, a služi pri izradi tijesta, za ublažavanje želučane kiseline (antacidno sredstvo) tj. žgaravice itd. U industriji sodu bikarbonu možemo pronaći u šumećim tabletama koja reagira sa kiselinama u tableti i oslobađa CO2 koji šumi i pjeni. U našem želucu nalizi se 0,5 %-tna klorovodična kiselina pa tako natrijev hidrogenkarbonat s njom u reakciji daje natrijev klorid tj. kuhinjsku sol.

NaHCO3 + HCl → NaCl + H2O + CO2

U antacidnim sredstima tj. sredstvima koji suzbijaju jaku kiselinu mogu se naći i magnezijev karbonat (MgCO3) i magnezijev hidrogenkarbonat (Mg(HCO3)2).

U prirodi osim kalcijeva možemo pronaći i željezov(II) karbonat , a nalazimo ga u mineralu sideritu (FeCO3), vrijednom mineralu željeza.

Svi karbonatni spojevi mogu se dokazati s nekom kiselinom koja je jača od ugljične pa zato je iz njezinih spojeva istiskuje u obliku vode i dioksida, a prisustvo ugljikova dioksida može se dokazati vapnenom vodom tj. bistom otopinom kalcijeva hidoksida(bistra kalcijeva lužina).