|
== Znanje i naslućivanja ==
S jedne strane, MohendžoMohenjo Daro najveći je još očuvan povjesni grad iz [[brončano doba|brončanog doba]], pa se samim tim mnoge spoznaje mogu smatrati sigurnim. S druge strane postoje mnoge pretpostavke i naslućivanja još od vremena njegovog ponovnog otkrivanja. Tako se na primjer smatra da je jedna ogromna zgrada koja je bila oko 60x27 metara, služila kao skladište za [[žitarice]], no to se ne može nikako smatrati izvjesnom činjenicom. Pretpostavlja se, da je zgrada u vrijeme kad je sagrađena imala ogromno [[drvo (materijal)|drveno nadgrađe]]. Tu je pronađeno i Veliko kupalište, u zemlju ukopano korito skromnih dimenzija 60x30 metara, koje je vjerojatno prvi [[bazen]] u povijesti. Zbog te dvije građevine se vjeruje kako je taj "Gornji grad" bio centar uprave grada, a možda i cijelog područja. U unutrašnjem dvorištu nalazi se bazen 7x12 metara, koji je upušten u tlo oko 2 metra. Pretpostavlja se, da je imao ritualnu namjenu. No, kao niti drugi nalazi u Mohenjo Daru, niti to nije uopće izvjesno. Tu je pronađen unikat 17 cm visok kipić koji smatra se kraljem-svećenikom (plasika).
Unikat jednog 17 cm visokog kipića (plasika) smatra se kraljem-svećenikom. S druge strane, u cijelom gradu nisu nađeni tragovi (za razliku od kultura u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i uz [[Nil]]) arhitekture svjetovnih niti duhovnih vladara. Odnosno, ništa takvog se nije moglo potvrditi dovoljno utemeljenim indicijama i činjenicama. OstaciNo jednogupravo objektaje velikogto, 60x30misli metara[[Michael nazivaJansen]], seprofesor "velikompovijesti kupaonom".urbanizma Uu unutrašnjem[[Aachen]]u dvorištui nalaziGerman seUniversity bazenof 7x12Technology metara,u koji[[Oman]]u jete upuštensavjetnik [[UNESCO]]-a za svjetsku kulturnu baštinu, senzacionalno u tlotom okogradu: 2iako metra.su Pretpostavljamorali sebiti vrlo bogati, dastanovnici jesu imaose ritualnuodrekli namjenumonumentalne arhitekture. NoNema [[palača]], kaonema niti[[hram]]ova. drugiZaštitni nalazije uznak MohendžoMohenja Daru,Dara nitiizostanak tobilo nijekakva uopćegraditeljskog izvjesnosamoveličanja<ref>[http://www.geo.com.hr/narodi-i-kulture/mohenjo-daro GEO, lipanj 2011.]</ref>.
Za razliku od navedenih nepoznanica i neizvjesnosti, pouzdano je utvrđeno, da je naselje građeno prema principu pravokutne mreže, kao nakupina jednakih kuća s pravokutno postavljenim zidovima, te da su zgrade imale više katova, i da su imali za to vrijeme potpuno jedinstven sistemsustav [[kanalizacija|kanalizacije]], uređaje za dovod vode, uređaje za grijanje...., itd.
==Literatura==
|
