Ignjat Đurđević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m ispravak u citiranju izvora
Redak 3:
[[Datoteka:Ignazio Giorgi.jpg|mini|Ignjat Đurđević]]
 
Rodom iz bogate i ugledne [[Dubrovnik|dubrovačke]] obitelji, provodio je neobuzdan i često raskalašen život. Ljubavne avanture stajale su ga kneževske časti na [[Šipan]]u, a zbog nesretne ljubavi prema dubrovačkoj "diklici", Mari Boždarevoj<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke pivijesnepovijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 180.</ref> i malo slobodnije pjesme koju joj je napisao morao se za neko vrijeme čak i ukloniti iz Grada.
 
Obnašao je dužnost [[knez]]a Šipana. Zapovijedao je tvrđavom [[Lovrijenac|Lovrijencem]]. [http://bib.irb.hr/datoteka/286952.barokprirucnik.doc. Hrvatska znanstvena bibliografija] Marko Dragić: Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost).
Redak 13:
Ignjatu Đurđeviću (Đorđiću) pripisuje se rukopis ''Fizikalno-matematička pitanja'', tipičan za prvu polovicu XVIII. st., koji se temelji na [[Aristotel]]ovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i [[Kopernik]]ovu i [[Tycho Brahe|Brahe]]ovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea, jer su u suprotnosti sa Svetim pismom. Za povijest astronomije značajni su njegovi rukopisi ''Kronografija'' i ''O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca''.
 
Neko je vrijeme boravio u [[Rim]]u. Tad je pristupio [[isusovci]]ma. Kad se je vratio u Dubrovnik, pristupio je i [[benediktinci]]ma.<ref>Tereza Buconić Gović, Dubrovačke pivijesnepovijesne minijature, vlast. nakl., Dubrovnik, 1997., str. 181.</ref>
 
Među prvim je hrvatskim [[biograf]]ima.<ref>[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/10173.pdf Hrvatski biografski leksikon, 1983.] Uredništvo - predgovor </ref>