Turkijski narodi: razlika između inačica

O samom porijeklu Turaka malo je poznato. Kineski dokumenti iz 6 stoljeća spominju carstvo T'u-chüeh koje se sastoji od dva dijela, a dijele ih na Sjeverne i Zapadne Turke. Carstvo dolazi u 7 stoljeću pod vlast dinastije [[T'ang]], ali su se sjeverni Turci oslobodili Kineza i očuvali samostalnost do 744. Najstariji turkijski zapisi ([[orhon]]) iz 8. stoljeća opisuju ovo carstvo kao konfederaciju turkijskih plemena, i to [[Oguzi|Oguze]]; Ujgure duž [[Selenga|Selenge]] u sadašnjoj [[Mongolija|Mongoliji]]; Kirgize duž Jeniseja[[Jenisej]]a u središnjoj [[Rusija|Rusiji]]. Oguzi uskoro počinju migraciju na zapad, u [[Iran]] i [[Afganistan]]. U [[Iran]]u oguska plemena poznata kao [[Seldžuci]] (Seljuks) stvaraju u kasnom 11. stoljeću carstvo, što se prostire od [[Amu Darye-Darja|Amu-Darje]] do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], i Inda[[Ind]]a na zapad do Mediterana[[Mediteran]]a. Godine 1071. seldžučki sultan [[Alp-Arslan]] potućepotuče [[Bizant|bizantsko carstvo]] u bici na [[Manzikert]]u, i oslobodi tako prolaz za nekoliko milijuna Oguza u Anatoliju. Tu se uskoro jedan poglavica osamostali i osnuje u ranom 14. stoljeću otomasko carstvo, njegovo ime bilo je Osman. [[Turci]] što naseliše [[Anatolija|Anatoliju]], i kasnije se raširiše i na [[Balkan]], postadoše poznati po Osmanu, [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]. Danas ove Osmanlije, kao utemeljitelje turkijske države, nazivamo imenom [[Turci]].

Na Dalekom istoku, u Središnjoj Aziji, [[Ujguri]] su istjerani iz Mongolije. Prije se tu vodila borba među turkijskim plemenima, za kontrolu nad Mongolijom. Ujguri se tada u 9. stoljeću naseliše u sadašnji [[Xinjiang]] u sjeverozapadnoj [[Kina|Kini]]. Dio Ujgura odlazi na zapad u sadašnji [[Uzbekistan]], gdje su nomadsko stočarstvo zamijenili za sjedilački život. Ovi ljudi postadoše ovdje poznati kao [[Uzbeci]].

[[Mongolsko Carstvo|Mongolsko osvajanje]] koje počinje u ranom 13. stoljeću prouzročilo je niz pokreta turkijskih naroda što se nastavilo više stoljeća. [[Kipčaki]] (Kipchaks) iz područja [[Irtiš]]a polaze na jugozapad kroz [[Kazahstan]] i nastaniše se u sadašnjoj jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Mongolska najezda uništi ih, a pade i posljednji ostatak nekad moćnog seldžučkog carstva na tlu [[Iran]]a. Ipak, [[Džingis-kan]] umire (1227.), a njegovo carstvo se podijeli, što rezultira procesom islamizacije i turkifikacije Mongola van mongolskog područja. Njihov utjecaj slabi, a raste moć Turaka u Središnjoj Aziji. Jedan od turkijskih vođa, [[Timur]], bio je sposoban da u kasnom 14. stoljeću proširi svoju vlast preko većine jugozapadne Azije. Tek u 15. stoljeću, ruska ekspanzija prema [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]] tjera Turke istočno, u sadašnji Kazahstan. Danas ih poznajemo kao [[Kazasi|Kazahe]].

Zbog procesa migracija, osvajanja, mješovitih brakova i asimilacija, mnogi su turkijski narodi sadašnje Središnje i Jugozapadne Azije miješanog porijekla. Nakon [[Ruska revolucija 1917.|Ruske revolucije 1917.]] turkijski narodi počinju stvarati začetke budućih nacionalnih zajednica, to su [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]], [[Kirgizija]] i [[Turkmenija]].