Razlika između inačica stranice »Sibinjske žrtve«

Dodano 470 bajtova ,  prije 8 godina
slike
(ispravak poveznice)
(slike)
[[Datoteka:Mjestani Sibinja DSC00010 1.JPG|mini|300px|Okupljeni mještani Sibinja, Slobodnice i Bartolovaca u crkvi u Slobodnici prije odlaska u [[Slavonski Brod]] u policijsku postaju kako bi pokušali izvršiti pritisak na žandare i tako pustili uhićene (veljača, 1935.)<ref>http://www.os-imazuranic-sibinj.skole.hr/?news_id=184 Krešimir Škuljević, prof. povijesti (pristupljeno 30. lipnja 2012.)</ref>]]
'''Sibinjske žrtve''' je događaj u [[Sibinj|Sibinju]] koji se dogodio [[19. veljače]] [[1935]]., kada su mučki ubijeni hrvatski seljaci od strane [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] raspoloženog [[režim|režima]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].
 
 
U nedjelju, [[17. veljače]] [[1935.]], održana je u [[Sibinj|Sibinju]] po odobrenju vlasti proslava Papinog dana (proslave godišnjice izbora pape). U tome su sudjelovali brojni sibinjski župljani, kao i pridošli gosti iz Brodskog Varoša, Podvinja i Podcrkavlja. Veliku misu je po odobrenju mjesnog župnika služio Mihovil Praskić, župnik u Podcrkavlju, inače rodom iz Bosanskog Dubočca. Nakon mise, on je održao govor koji su prisutni prekidali povicima „''Živio [[Vladko Maček|dr. Maček]]!''“ i „''Živjela Hrvatska!''“. Proslava je nastavljena u gostionici Ljubice i Đure Wagner. Prvi govornik bio je sibinjski župnik i dekan Vinko Čajkovac koji je prikazao lik pape [[Pio XI.|Pija XI]]. Nakon njega govorio je Antun Tomac iz Andrijevaca o temi „''Pape i Hrvati''“. Antun Gabrilovac, umirovljeni učitelj iz Sibinja, održao je predavanje s naslovom „''Socijalni rad papa''“. Po završetku akademije i ručka župnik Praskić krenuo je praćen sa desetak zaprežnih kola s župljanima njegove župe i ostalim vjernicima u Oriovac posjetiti tamošnjeg župnika, svoga znanca i prijatelja. Prolazeći kroz Andrijevce, Stari Slatinik, Brodski Stupnik i Radovanje, sudionici tog pohoda pjevali su pjesme nacionalnog sadržaja te izvikivali podršku dr. Mačeku i slobodnoj Hrvatskoj.
[[Datoteka:Praskic.JPG|mini|Mihovil Praskić]]
 
Za vrijeme posjeta, vlč. Praskić je u [[Oriovac|Oriovcu]] svojim pratiocima i tamošnjim ljudima održao kraći govor pozivajući ih da na skorašnjim izborima raspisanim za [[5. svibnja]] glasuju za [[Vladko Maček|dr. Mačeka]]. Kasno uvečer, vraćajući se uz pjevanje rodoljubnih pjesama i poklike u pravcu [[Slavonski Brod|Broda]], na kolonu je u Sibinju pokraj općinske zgrade ispalio dva revolverska hica općinski činovnik Marko Matošević, rođeni Sibinjac, odan jugoslavenskom režimu. Ustao je i viknuo „''Dolje Maček!''“ i verbalno se sukobio s kolonom. Poiskakavši iz svojih kola, seljaci su se dali u potragu za izazivačem, no nisu ga uhvatili jer je on u međuvremenu pobjegao.
 
Sutradan, u ponedjeljak [[18. veljače]], uslijedila su uhićenja pojedinaca u [[Oriovac|Oriovcu]] i St. Slatniku. To je uznemirilo stanovništvo tih i okolnih sela, pa su razaslani seoski kuriri – iz Adrijevaca Petar Luić-Šarić, njegov sin Stjepan te Šimo Čeović krenuli su prdvečer u [[Oriovac]] kako bi u žandarskoj stanici zatražili oslobađanje uhićenih, koji su u međuvremenu bili upućeni u Zagreb. Na povratku je na sudionike ove protestne grupe iz šume Rastovice, između Brod.skog Stupnika i Starog Slatnika, ispaljeno nekoliko metaka, na sreću bez posljedica.
 
== MasakrPokolj nad seljacima ==
 
U utorak, [[19. veljače]] ponovo je u Starom Slatiniku i [[Oriovac|Oriovcu]], a sada i u Andrijevcima i Sibinju, došlo do uhićenja, batinanja i zatvaranja u podrumski zatvor žandarmerijske postaje u [[Slavonski Brod|Brodu]]. U zlostavljanju uhićenika isticao se žandar Vasilije Vukotić, zvan Crnogorac.
Sutradan, [[20. veljače]], palo je od metaka brodskih žandara na istočnom ulazu u [[Slavonski Brod|Brod]], kod groblja, šest seljaka iz Ruščice i Gornje Vrbe. Osim toga su uhićeni i upućeni u zatvor Sreskog načelništva u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], a potom i u [[Zagreb]] i [[Beograd]] Andrijevčani Stjepan Luić-Šarić, Marko Karakaš i Stanko Luić.
 
Raspoloživi podacipodatci govore da je Marko Karakaš kažnjen na 30 dana zatora i globom od 500 [[jugoslavenski dinar|dinara]]. Stjepan Luić-Šarić upućen je početkom travnja na istragu u Državni sud za zaštitu države u [[Beograd]], no sredinom rujna oslobođen je optužbe. Nije zabilježena kazna Stanka Luića. U postupku protiv šestorice optuženih najteže je prošao Filip Juretić iz [[Sibinj|Sibinja]]. Nakon nečuvenih zlostavljanja, u studenom [[1935.]] u Beogradu optužen da je htio ubiti žandara Grubića, no kako se optužnica nije mogla dokazati, bio je osuđen na tri godine zatvora. Filip Juretić postao je kasnije članom Društva hrvatskih političkih zatvorenika sa sjedištem u Zagrebu. Karlu Krajačiću iz Krajačića određena je kazna od godine dana zatvora.
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
 
*[http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=2051:zaboravljeni-sibinjske-rtve&catid=98:2-svjetski-rat&Itemid=109| Hrvatsko kulturno vijeće: Zaboravljene sibinjske žrtve]