Hallstatt: razlika između inačica

'''Hallstatt''' je selo na jugozapadnoj obali [[jezero|jezera]] ''[[Hallstätter See]]'' u [[Austrija|austrijskom]] kraju [[Salzkammergut]] u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], na državnoj cesti [[Salzburg]]-[[Graz]]. Selo je najpoznatije po najstarijem [[rudnik]]u [[sol]]i (po kojoj je oblast ''Salzkammergut'' dobila ime) po kojemu je nazvana [[Halštatskahalštatska kultura]], a često i cijelo razdoblje starijeg [[Željezno doba|željeznog doba]] ([[800. g. pr. Kr.]] - [[450. g. pr. Kr.]]). Hallstatt, zajedno s planinom [[Dachstein]] čini kulturni [[krajolik]] Salzkammergut koji je 1997. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].

Usprkos svojoj zabačenosti i odsustvunepostojanju puta, Hallstatt je jedno od najstarijih ljudskih naselja u Europi; zbog nalazišta soli. Sol se vadila još oko 5500. g. pr. Kr., što je dokazano kamenom sjekirom u obliku cipele, kojom se kopalo. U Hallsttatu je od 8. stoljeća pr. Kr. do oko 450. g. pr. Kr. sahranjenopokopano oko 4000 pokojnika, a rudarsko naselje je naselje imalo stalnu populaciju od oko 200 stanovnika. [[Sol]] je oduvijek bila vrijednomvrijedna potrebštinompotrepštinom, te je ovaj kraj sazbog svojim rudnikomrudnika soli bio uvijekoduvijek bogat. Najbolji dokaz tomu je željezni [[mač]] pronađen u grobu br. 573 koji je imao ručku izrezbarenu od [[Afrika|afričke]] [[slonovača|slonovače]] ukrašenu [[jantar]]om s [[Baltik]]a<ref>Kristijan Brkić, ''Hallsttat - Čarobno mjesto u središtu Alpa'', časopis [[Meridijani]] br. 151, siječanj 2011., str. 69.</ref>. Danas se može posjetiti ovaj najstariji rudnik soli na svijetu čiji ulaz se nalazi ispod samog sela HallstattHallstatta.

Nema podataka o povijesti sela tijekom rimske vladavine i srednjeg vijeka. God. 1311., Hallstatt je postao trgovištem, što je dokaz da je zadržao gospodarsku važnost tijekom tihtog razdoblja. Sol se u obliku [[slanica|slanice]] (voda prezasićena solju), od 1595. godine, transportirala cjevovodom do [[Ebensee]]a, gdje se izdvajala sol za trgovinu, što je najstariji novovjekovni cjevovod na svijetu, izgrađen od 13. 000 debala<ref>Neal Bedford i Gemma Pitcher, ''Austria. Lonely Planet'', 2005. str. 56.</ref>. Prostora za sahranupokapanje već tada već nije bilo, te su se kosti starije od 10 godina bivale smještanesmještale u [[kosturnica|kosturnicu]]. U lokalnojmjesnoj kapeli nalaze se mnoge lubanje ukrašene zlatom i označene s imenom, zanimanjem i datumom smrti pokojnika<ref>Simon Matys, ''The Archaeology of Human Bones'', Routledge, 1998. ISBN 0415166217. str. 108.</ref>.

Koncem 17. stoljeća, princknez-nadbiskup Salzburga je duhu protureformacije započeo protjerivati mnogebrojne luterneluterane iz Hallstatta. Mnogi su u 18. stoljeću deportirani sve do Transilvanije. Tek je "Patentom tolerancije" Josip II. 1781. godine dozvoliodopustio naseljavanje protestanata na ovoto područje. Neo-gotičkaNeogotička evanđelističkaevangelička crkva podignuta je podignuta preko puta katoličke župne crkve Uznesenja kristovaKristova (iz 1505.) tek 1863. godine.

Do konca 19. stoljeća, do Hallstatta se moglo doći samo čamcima ili uskom stazom. Prva cesta izgrađenasagrađena je tek 1890. godine, i to uz rub jezera dizanjem u zrak mnogih stijena. God. 1864., Johann Georg Ramsauer je pronašao je veliko prapovijesno groblje u blizini drevnog rudnika. Do 1863. godine otkopao je više od 1000 grobova, pri čemu se držao znanstvenimznanstvenoga opreznimopreznog pristupompristupa. Kako je to bilo vrijeme prije široke upotrebeuporabe fotografije, mjerio je i crtaorisao svaki nalaz, pa čak i slikao akvarele u bojikoloru kako bi ih što vjernije prikazao. Njegov rad je rad uvelike unaprijedio način arheoloških iskapanja i arheologiju općenito. Kako je na ovom lokalitetu pronašao najstariju kovačnicu, ali i bogati nakit koji je govorio o trgovačkoj i gospodarskoj moći stanovnika, cijelo razdoblje željeznog doba (od oko 800. do 400. g. pr. Kr.) u ovom dijelu Europe nazvano je halštatskom kulturom.

* Župna crkva uznesenjaUznesenja jeKristova izgrađenasagrađena je 1505. godine u kasnogotičkom stilu, ali je sačuvala toranj starije crkve iz 1320-ih. U njoj se nalazi veliki Marjanskimarijanski gotički drveni [[oltar]] (Gmundner Leonhard Astl).

* Rudnik soli Hallstatt je najstariji je rudnik soli na svijetu koji je dans muzej s putem i žičarom za obilazak posjetitelja. Rudnik se može obići pješke za desetak minuta.