Inačica od 7. prosinca 2011. u 11:58 uredi Vagobot (razgovor \| doprinosi) 3.592 edits m r2.7.2) (robot Dodaje: sr:Bakteriofag ← Starija izmjena		Inačica od 3. srpnja 2012. u 23:45 uredi ukloni ovu izmjenu Orijentolog (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 19.057 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Bacteriophage structure.png\|mini\|~~400px~~300px\|Struktura bakteriofaga]] [[~~Image~~Datoteka:Phage.jpg\|mini\|~~400px~~300px\|[[Elektronski mikrograf]] bakteriofaga prikačenih na stanicu bakterije]]▼ ▲[[Image:Phage.jpg\|mini\|400px\|[[Elektronski mikrograf]] bakteriofaga prikačenih na stanicu bakterije]] '''Bakteriofag''' ili kraće '''fag''' je specifični bakterijski [[virus]] koji se umnožava na račun [[bakterija]]. Fag pliva u kulturnom mediju dok ne nađe bakteriju koju inficira da bi njen proces razmnožavanja zaustavio, a umjesto toga započeo proces izgradnje mnogih novih faga (phaga). Na kraju se bakterija rasprsne, a fagi se oslobađaju u kulturnom mediju gdje se sve prethodno opisano ponavlja, ali na mnogo više bakterija. Fage je [[1917]]. godine prvi opisao [[Kanada\|Kanađanin]] [[Félix Hubert d'Hérelle]]. Njihov [[kromosom]] može različito izgledati. Npr. gama ~~Bakteriofag~~bakteriofag ima samo jednu linearnu dvostruku zavojnicu. Fag M13 ima oblik prstena i sastoji se samo od jednog. Drugi fagi imaju [[genom]] koji je kodiran na jednoj [[RNK]] molekuli. Veličina jednog [[genom\|genoma]] je relativno mala. Često fagi ne trebaju svoj čitav genom da bi preživjeli. Tako se npr. u gama fag mogu ubaciti fragnemnti strane [[DNK]] veličine do 13 kb. Na taj način će se ti fragmenti zajedno sa fragima umnožavati. == Razmnožavanje bakteriofaga == Line 19 ⟶ 18: == Područja primjene == Fagi se koriste u [[medicina\|medicini]], [[biologija\|biologiji]] i [[~~agronomiji~~agronomija\|agronomiji]], prije svega u području gen-tehnologija. U [[medicina\|medicini]] se pokušava iskoristiti njihova sposobnost u razaranju bakterijskih stanicama čime bi oni trebali postati zamjena za [[antibiotici\|antibiotike]]. Zbog sve bržeg razvoja multiplicirane rezistencije nekih bakterija na antibiotike, pokušava se takve bakterije inficirati bakteriofagima i uništiti ih. Zasada na ovom principu u medicini nisu razvijene primjenljive metode zbog visoke nestabilnosti faga u čovječjem organizmu kao i problema da organizam brzo prepoznaje fage kao strano tijelo, razvija specifičnu imunološku reakciju i uništava ih. Puno uspješnija primjena faga je u [[molekularna biologija\|molekularnoj biologiji]]. Fagi, za razliku od [[plazmid]]a, nisu sastavni dio bakterija, nego samostalni (polu) organizmi. Neki značajni enzimi koji su kodirani u genomu faga su danas rutinski "alati" molekularne biologije. Na primjer RNK i DNK [[polimeraza\|polimeraze]], te DNK [[ligaza\|ligaze]]. Osim toga bakteriofagi služe kao [[vektor u genetici\|vektori]], posebno lamda bekteriofag. Nasuprot [[plazmidi\|plazmidima]], a zahvaljujući efikasnom pakovanju njihove DNK, oni omogućavaju [[kloniranje]] većeg dijela DNK.

Bakteriofag: razlika između inačica