Razlika između inačica stranice »Neboder«

Obrisano 25 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
Klasifikacija nebodera ima puno, no najpoznatija je ona kojanajpriznatija kaže da je '''neboder''' svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu).
 
Starija klasifikacija u pojam "neboder" je uvrštavala i niže građevine, otprilike iznad 5 katova visine, pa je tako, npr.iz sentimentalnih razloga, prvim zagrebačkim neboderom nazvana i Loewyeva visoka kuća, građevina od 9 katova u Zagrebu, iz sentimentalnih razloga.
 
== Povijest ==
 
Prve "visoke kuće" u sebi nisu imale [[Čelik|čelika]], pa su svoju visinu morale kompenzirati debljinom zidova nižih katova, tako da je svaka visoka kuća, što je više bila viša, bila i neisplativija zbog manjeg korisnog prostora na nižim katovima.
Uporabom čelika i betona, visoke kuće odjednom prestaju biti strukture kojima zidovi drže masu. Težina zgrade se prebacuje na nosive stupove razmještene po katu, a zid postaje element koji štiti od atmosferilija.
Prvi pravi neboder, i to čelične konstrukcije, izgrađen je u razdoblju 1884.-1885. u [[Chicago|Chicagu]] i zvao se [http://en.wikipedia.org/wiki/Home_Insurance_Building Home Insurance Building].
Takve zgrade nisu mogle biti više od 80-ak katova, jer su opet postajale neisplative. Naime, povišenjem katova, potreban je sve veći broj dizala, a svako dizalo zauzima sve veći broj kvadratnih metara, tako da subi niži katovi opet bili skučeni.
Nova revolucija događa se 60-ih godina 20. stoljeća, kada je započet revolucionarni novi način gradnje koji se sastojao u prebacivanju glavnih nosivih elemenata u sredinu zgrade, skupa sa stubištima i dizalima, pri čemu nastaje "komunikacijska jezgra", a ostali stupovi miču se na rub i glavna im je uloga smanjivanje svijanjasvaijanja zgrade pri vjetru, gradskim i potresnim vibracijama.
Prvi značajniji neboderi izgrađeni tom metodom su dva nebodera [[WTC|Svjetskog Trgovinskog Centra]] u [[New_York|New Yorku]]. Danas se gotovo svi neboderi rade na taj način.
Neboderi se po načinu korištenja i načinu gradnje dijele na poslovne i stambene.
 
Grad s najviše nebodera u Hrvatskoj je [[Zagreb]]. Zagreb drži rekord na najviši poslovni neboder, a titulu najvišeg stambenog nebodera drži [[Rijeka]].
Među ostalim gradovima sas većim brojem nebodera ističu se [[Split]], [[Karlovac]], [[Varaždin]], [[Šibenik]], [[Pula]], [[Osijek]] i [[Zadar]]
 
== Poveznice ==