Rabat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m infokutija |
potpuna dorada članka |
||
Redak 2:
| ime = Rabat
| ime_genitiv = Rabata
| izvorno_ime = الرباط / ar-Rabāṭ
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
Redak 21:
| slika_panorama =Collage_Rabat.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike =
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
Redak 55:
| lokacija_info = {{ZD|M|MAR}} [[Maroko]]
| lokacija1_ime = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of Rabat Sale province.svg|25px|]] [[Rabat-Salé-Zemmour-Zaer]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
Redak 125:
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
Redak 148:
| bilješke =
}}
'''Rabat''' (arapski: الرباط; [[centralnoatlaski tamazight|tamazight]]: ''ar-Rabāṭ'' ili ''ar-Ribāṭje'', što znači "Utvrđena palača"; [[francuski]]: ''Ville de Rabat''; [[španjolski]]: ''Ciudad de Rabat'') je [[glavni grad]], političko i upravno središte
Rabat se nalazi na utoku rijeke [[Bou Regreg]] u [[Atlantski ocean]], oko 92 km od jugozapadno od [[Casablanca|Casablance]] i 280 km sjeveroistočno od [[Tanger]]a, i pripada pokrajini [[Rabat-Salé-Zemmour-Zaer]]. S druge strane rijeke nalazi se, uglavnom stambeni, satelitski grad [[Salé]], a s njim i obližnjim gradom [[Temara]] Rabat tvori metropolijsko područje s oko 1,8 milijuna stanovnika.
Na području stare gradske jezgre sačuvan je niz kulturnopovijesnih spomenika: utvrda s vratima iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]], gradska vrata i [[minaret]] djelomično sačuvane džamije [[Hassan]]. U novijem dijelu je sultanova palača i kraljevski dvor; najnoviji dio Rabata čine moderne četvrti s upravnim i drugim zgradama okružene raskošnim [[park|parkovima]]. Kulturnu ulogu daju mu sveučilište i niz znanstvenih ustanova. Središte je prehrambene i tekstilne industrije; poznata je obrtnička proizvodnja [[koža|kožnih]] ukrasnih predmeta, sagova i [[keramika|keramike]]. Željezničkim prugama i cestama povezan je sa obalnim područjem i zaleđem. Tu je međunarodna zračna luka.▼
Taloženje rijeke je Rabatu poništilo ulogu luke, ali je još uvijek središte tekstilne, prehrambene i građevinske industrije; poznata je obrtnička proizvodnja [[koža|kožnih]] ukrasnih predmeta, sagova i [[keramika|keramike]]. Nadalje, turizam i prisustvo mnogih stranih ambasada čine Rabat jednim od najvažnijih gradova Maroka.
[[Datoteka:Rabat_SPOT_1104.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitska fotografija Rabata]]
▲Na području stare gradske jezgre sačuvan je niz kulturnopovijesnih spomenika: utvrda s vratima iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]], gradska vrata i [[minaret]] djelomično sačuvane Hasanove džamije
Željezničkim prugama (ONCF) i cestama povezan je sa obalnim područjem i zaleđem, a tu je i Međunarodna zračna luka Rabat-Salé.
[[Datoteka:Palace_gate.jpg|mini|lijevo|<center>[[Kazba]] Udaja]]
== Povijest ==
[[Datoteka:BabErRouah.jpg|mini|lijevo|<center>Gradska vrata ''Bab al-Rouah'']]
Rabat su nedaleko od ruševina [[Rimljani|rimskog]] naselja ''Sala Colonia'' (koju su oko [[250.]] god. Rimljani napustili i prepustili lokalnim vladarima<ref name=brit>{{cite web
[[Datoteka:Rabat Mausole MohammedV.jpg|mini|lijevo|200px|Grob Muhameda V.]]▼
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/487861/Rabat
Godine [[1956]]. postaje glavnim gradom neovisnog Maroka.▼
| title =''Rabat''
| accessdate = 29. 01. 2012
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref>) izgradili kao tvrđavu [[Almohadi]] (12. stoljeće) u tijeku borbi sa [[Španjolci|Španjolcima]]. Treći [[Almohadi|almohadski]] [[sultan]], [[Jakub al-Mansur]] (oko [[1160]]. - [[1199]].), preselio je tu svoju prijestolnicu i nazvao je '''Ribat al-Fath''' (''Pobjednička utvrda''), iz tog naziva izvedeno je ime današnjeg grada, Rabat. On je podigao i veliki zid unutar kojeg se razvilo povijesno središte grada, ''Kazba Udaja'' i [[1196]]. god. započeo izgradnju munumentalne [[džamija|džamije]], koja je trebala biti najveća na svijetu, ali ju nije uspio dovršiti jer je u međuvremenu preminuo<ref name=brit/>, od nje je do danas ostao ''Hasnov toranj'', poludovršeni [[minaret]]<ref name=his/>. Od 13. stoljeća počela je stagnacija Rabata jer je prijestolnica postao grad [[Fes (grad)|Fes]]. Nakon [[1609]]. godine ujedinjeni gradovi Rabat i [[Salé]], poznati kao ''Sale Jadida'', postali su utočište velikom broju protjeranih [[Andaluzija|andaluzijskih]] [[Mauri|Maura]] iz Španjolske. Oni su [[1627]]. god. osnovali zajedničku državicu poznatu kao ''Bou Regreg'', koja je postala jedno od najjačih uporišta sjevernoafričkih [[Berberski pirati|Berberskih pirata]] koji su opasno ugrozili plovidbu uz afričku obalu, ali i po [[Mediteran]]u.
[[Sultan]] [[Ismail Ibn Šarif]] pokušao je [[1672.]] god. smanjiti njihov profit visokim porezima i tako ograničiti njihovu aktivnost, ali je tek odlučna akcija [[Europa|europskih]] pomorskih zemalja [[1768.]] god. urodila plodom, tako da je ona gotovo prestala pred kraj 18. stoljeća. Piratska država Bou Regreg se raspala [[1818.]] god., a Rabat je postao ponovno centar [[pirat]]stva, zbog čega ga je [[1829.]] bombardirala [[Austrijsko Carstvo|austrijska]] mornarica. <ref name=his/>
Godine [[1911]]. okupirali su ga [[Francuzi]] pa je od [[1912]]. sjedište francuske kolonijalne uprave ([[Francuski protektorat Maroko]]). Po nalogu francuskog [[guverner]]a, [[general]]a Louisa Huberta Lyauteya, počeo se graditi novi dio Rabata za administaciju, ''Ville Nouvelle'', u stilu francuskih gradova, koji je i danas centar grada<ref name=his/>.
Tridesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] žarište je otpora marokanskog naroda [[kolonijalizam|kolonijalizmu]]. Cilj je savezničke invazije u studenome [[1942.]] god. Nakon rata [[Američka vojska|američko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je bivšu francusku zrakoplovnu bazu ''Rabat - Salé'', koja je bila izuzetno značajna kao odskočna daska strateških bombardera [[Boeing B-47|Boeing B-47 Stratojet]].
| url =http://www.africatravelling.net/morocco/rabat/rabat_history.htm
| title ='' Rabat - History''
| accessdate = 29. 01. 2012
| language=engleski
| publisher=Africa Travelling
}}</ref>. Nakon što je korišena za intervenciju u [[Libanon]]u [[1958.]] god., Marokanci su zatražili da Amerikanci napuste bazu Rabat-Salé. Oni su je napustili [[1960.]] god. preselivši strateške bombardere u Španjolsku.
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Rabat, moderna prijestolnica i povijesni grad
|slika = Enceinte de la Medina de Rabat P1060367.JPG
|godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1401
|država = {{ZD+X/M|MAR}}
}}
Stari grad Rabat, opasan zidinama, leži uz morsku obalu, a unutar njegovih zidina nalazi se ''[[Medina]]'' (povijesno [[Muslimani|muslimansko]] središte grada) i ''Millah'' ([[Židovi|židovski]] kvart). Na sjevernoj litici iznad rijeke Bou Regreg nalazi se utvrda ''Kazba Udaja'' iz 17. st., s impresivnim [[Almohadi|almohadskim]] vratima iz 12. st. kror koja su ulazi u andaluzijski vrt i susjednu [[Medresa|medresu]] u kojoj je danas Muzej umjetnosti Maroka. Jugoistočno od starog grada je velik broj značajnih povijesnih spomenika, među kojima je i Hasanov toranj s temeljima nedovršene džamije, preko puta se nalazi [[Mauzolej]] prvog kralja neovisnog Maroka, Muhameda V.<ref name=brit/>
Jugozapadno od starog grada nalaze se ''Arheološki muzej'' i gradska vrata ''Bab al-Rouah'' iz almohadskih vremena. Moderni (francuski) dio Rabata, ''Ville Nouvelle'', djelomično je izgrađen unutar gradskih zidina, uključujući Kraljevsku palaču iz [[1950.]] god., ''[[Sveučilište]] Muhameda V.'' (osnovano [[1957]].), ''Nacionalnu knjižnicu'' i brojne upravne zgrade, nalazi se na južnom ulazu u grad<ref name=brit/>.
Rabat je i grad brojnih [[ambasada]] i međunarodnih organizacija, prošaran raskošnim parkovima.
<gallery>
Slika:Hassan_Tower.jpg|<center>Hasanov toranj i ostaci nedovršene džamije
Slika:Rabat,AveMohammedV.jpg|<center>Avenija kralja Muhameda V.
Slika:View of Rabat beach Coast.jpg|<center>Promenada uz more
Slika:Rabat_Parlament.JPG|<center>Zgrade kraljevske palače i marokanskog parlamenta
</gallery>
==Gradovi prijatelji==
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{ZD|G|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]
* {{ZD|P|PAL}} [[Betlehem]], [[Palestina]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Bursa]], [[Turska]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Honolulu]], [[SAD]]
* {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]]
||
||
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Madrid]], [[Španjolska]]
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Seville]], [[Španjolska]]
* {{ZD|Š|ŠVE}} [[Stockholm]], [[Švedska]]
* {{ZD|T|TUN}} [[Tunis (grad)|Tunis]], [[Tunis]]
|}
==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}
* Michael Dumper i Bruce E. Stanley, ''Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia'', Santa Barbara, 2007. ISBN 1576079198
==Vanjske poveznice==
* [http://www.rabat.ma/ Rabat Portal] {{en icon}}
* [http://www.visitrabat.com/ Povijest Rabata] {{en icon}}
* [http://www.itravelnet.com/photography/africa/morocco/rabatphotogallery.html Fotografije Rabata]
{{svjetska baština u Maroku}}
{{Mrva-grad-afrika}}
[[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]]
[[Kategorija:Gradovi u Maroku]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Maroku]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Maroku]]
[[Kategorija:Islamska arhitektura]]
[[ace:Rabat]]
| |||