Velika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 75:
Na južnim obroncima Papuka (953), nasuprot Požegi, uvuklo se među dvije planinske kose naselje Velika. Ispresijecano je brojnim brzacima potoka Veličanke. Istočnim dijelom planinskog lanca protiče rječica Dubočanka, a zapadnim dijelom Veličanka, zvana još i Božji zdenac. Mjesto je poznato već u srednjem vijeku. U njemu već u 12. st. postoji crkva, a župa se spominje 1332. godine. Sadašnja crkva, gotičkog stila, pripadala je augustincima. Građena je početkom 14. st., a god. 1435. spominje se i samostan. Za vrijeme turskog vladanja u Slavoniji ( 1535.– 1700.) jedino je u Velikoj bilo dopušteno vršiti vjerske obrede i zvoniti zvonima. U to vrijeme u Velikoj su bili oci Franjevci redovito obilazili zastrašene katolike, poučavajući ih u vjeri. U Velikoj i okolici našlo se rimskih grbova i novca. To je znak da je u ovom kraju i mjestu postojalo staro naselje. Možda je te stare i prastare stanovnike privukla topla voda, koja još i danas izvire iz stijene. Dva jaka vrela davala su dovoljne količine vode, što je omogućilo da su 1900. g. postojali zatvoreni bazeni i uređeni kupališni prostor.
Prema arheološkim nalazima iz same Velike i bliže okolice,
Taj zapis dovodi do nekoliko mogućih verzija gdje se u ono doba nalazila župna crkva, a gdje plemički kaštel i utvrda. Naime, prema nekim opisima veličkog kaštela to nikako nije utvrda iznad našeg mjesta kojeg svi znamo kao Velički stari grad. Prema nekim povjesničarima kaštel treba tražiti ili oko sadašnje crkve ili oko kapele sv. Marka u donjem dijelu Velike.
Iz navedenog dokumenta, gdje se spominju i neka druga mjesta iz
== Gospodarstvo ==
|