Xanadu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (robot Dodaje: vi:Thượng Đô
UNESCO okvir i podaci o upisu svjetske baštine
Redak 1:
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Xanadu
|slika = Kharkorum silver tree1.jpg
|godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1389
|država = {{ZD+X/K|KIN}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Kina|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Xanadu|position=bottom
|lat_deg=42|lat_min=21|lat_sec=28.8|lat_dir=N
|lon_deg=116|lon_min=11|lon_sec=6.46|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Xanadua u Kini</small></center>
}}
{{dz}}
'''Xanadu''' ili '''Shangdu''' ([[kineski]]: &#19978;&#37117; , [[pinyin]]: shàngShàng d&#363;) je bila ljetna prijestolnica [[Kublaj-kan]]ova [[Mongolsko carstvo|Mongolskog carstva]], koje je zauzimalo veći dio [[Azija|Azije]]. Arheološki nalazi sugeriraju da se grad nalazio u današnjoj [[Unutarnja Mongolija|Unutarnjoj Mongoliji]] ([[Kina]]), oko 275 km sjeverno od [[Peking]]a i 28 km sjeverozapadno od modernog grada [[Duolun]]a.
 
Na njegovom mjestu je stajao stariji kineski grad '''Kaiping''' (开平, ''Kāipíng'') kojeg je od 1252.-56. godine urbanizirao kineski arhitekt [[Liu Bingzhong]] po strogom kineskom planu utemeljenom na [[Feng shui]]ju<ref>Nancy Shatzman Steinhardt, ''Chinese imperial city planning'', University of Hawaii Press, 1999., str. 153. ISBN 0-8248-2196-3</ref>. Novi grad površine od oko 25.000 ha je bio jedinstven pokušaj spajanja [[nomadi|nomadske]] [[Mongoli|Mongolske]] i kulture [[Han]] [[Kinezi|Kineza]]. Zbog toga je područje Xanadua upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2012. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/898 Upis Xanadua na UNESCO-vim stranicama] 29. lipnja 2012. {{en icon}} Preuzeto 16. srpnja 2012.</ref>.
Arheološki nalazi sugeriraju da se grad nalazio u današnjoj [[Unutarnja Mongolija|Unutarnjoj Mongoliji]], u [[Kina|Kini]].
 
GradSastojao se sastojao od četvorinastih "Vanjskog grada" (stranica oko 2,2 km), "Unutarnjeg grada" (stranica oko 1,4 km) i [[palača|palače]], u kojoj je [[Kublaj-kan]] (stranica oko 550 m) boravio ljeti. Za palaču se vjeruje da je bila pola veličine [[Zabranjeni grad|Zabranjenog grada]] u Pekingu, [[PekingKina]]. Danas su od nje ostali samo donji dijelovi zidova i kvadratična terasa od opeke u središtu Unutarnjeg grada. Na slici desno može se vidjeti rekonstrukcija Xanaduove "fontane srebrnog drveta" u, [[KinaKarakorum]]u. Pored njih, danas se na arheološkim ostacima mogu prepoznati i neki hramovi, grobnice, nomadske nastambe i Tiefan’gang kanal, te drugi vodoopskrbni radovi.
 
[[Mongoli|Mongolski]] [[kan]]ovi su napravili vrlo malo promjena u svojoj zemlji, držeći se [[Konfucije|konfucijanske]] i [[Taoizam|taoističke]] [[filozofija|filozofije]], i remodelirajući vlast domaćih dinastija koje su pokorili. KakobiloVjerska rasprava u Ksanadu je dovela do mongolskog širenja [[Tibetanski budizam|tibetanskog budizma]] širom sjeveroistočne Azije, otvorilikulturno vjerska tradicija koja je još snažna u mnogim područjima. Također, vladari iz Xanadua su otvorili carstvo zapadnjacima, dopuštajući putnicima poput [[Mletci|mletačkog]] [[Popis istraživača|istraživača]] [[Marko Polo|Marka Pola]] [[1275]]. godine izvješćivati o čudima istočne prijestolnice svojim Europljanima. Njegov opis Xanadua je najopsežniji, a spominje palaču u mramoru i pozlaćenim sobama ispunjenim figurama ljudi i životinja, te Unutarnji grad kao [[park]] prepun brojnih vrsta životinja (bez zvijeri) i ptica koje su služile kao hrana carskim jastrebovima i sokolovima. Nadalje, u šumovitom dijelu Unutarnjeg grada Marco Polo navodi još jednu prozračnu palaču na pozlaćenim drvenim [[stup]]cima i zatvorenu [[svila|svilom]] koju je Car svake godine nakon ljetovanja dao rastaviti i prenijeti u zimsku prijestolnicu ''Dàdū'' (današnji [[Peking]]).
 
God. 1614., engleski svećenik Samuel Purchas je opis Xanadua Marca Pola objavio u svojoj knjizi ''Purchasovo hodočašće''<ref>Samuel Purchas, ''[http://www.archive.org/details/purchashispilgri00purc Purchas his Pilgrimage]'', vol. 4. poglavlje 13., str. 415.</ref>. Bajnost Xanadua koja se mogla naći u njegovimovim izvješćima je kasnije nadahnula [[Samuel Taylor Coleridge|Samuela Taylora Coleridgea]] napisatida napiše njegovusvoju veliku pjesmu ''[[Kublaj-Kan (pjesma)|Kublaj-Kan]]''<ref>Samuel Taylor Coleridge, prouzročivši[http://en.wikipedia.org/wiki/Kubla_Khan toKubla daKhan] na stranicama engleske wikipedije {{en icon}} Preuzeto 16. srpnja 2012.</ref> kojom je Xanadu postao metafora za izobilnostizobilje, blagostanje, i imućnost. Xanadu se danas pamti najviše zahvaljujući ovoj pjesmi, koja sadrži ove, često navođene redke:
(slijedi engleski prijevod, ako zna tko hrvatski prepjev, unesite molim)
 
{{citat|U Xanadu je Kublaj Kan<br>državni dom ugode zasnovao:<br>gdje Alph, sveta rijeka, teče<br>kroz spilje nemjerljive ljudima<br>sve do neosunčanog mora.
: ''In Xanadu did Kubla Khan''
: ''A stately pleasure-dome decree''
 
''Dva puta po pet milja plodne zemlje<br>okićeno vijencem zidova i tornjeva:<br>i ovdje gdje vrtovi blistaju vijugavim potočićima,<br>gdje cvatu mnoga mirišljava stabla;<br>i gdje šume drevne poput brda,<br>obmataju sunčane pjege zelenilom.''|Samuel Taylor Coleridge, ''Selected Poetry'', Oxford University Press, 1997., str. 102., stihovi 1.-11.}}
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
{{Svjetska baština u Kini}}
 
[[Kategorija: Mongolija]]
[[Kategorija:Povijest Mongolije]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Kini]]
[[Kategorija:Drevni Mongolijagradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]
 
[[bg:Шанду]]