Arhitektura neoklasicizma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 29:
 
[[Robert Adam]] u svojim pohodima Italijom i Dalmacijom (radi crteže u mjerilu ruševina [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]]) proučava stambenu arhitekturu starog Rima, te povratkom u Englesku rekreira veličanstvena unutrašnja uređenja antičkih domova. Jedan od najznačajnijih projekata kojemu se Adam priključio u kasnijoj fazi, nakon izmjene brojnih arhitekata, je Kedleston Hall - kuća koja je u Paladijevskoj maniri kvadrantom kolonada povezana s četiri servisna paviljona. Ključna Adamova izmjena u vanjštini jest južno pročelje čiji glavni rizalit priziva oblik [[Konstantinov slavoluk|Konstantinovog slavoluka]] - urbani monument smješten u ruralnu sredinu. <ref>[http://books.google.hr/books?id=39T1zElEBrQC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false A History of Western Architecture, 4th edition] David Watkin; Laurence King Publishing, 2005.</ref> U interijeru Adam uređuje veliku dvoranu (''great hall''), pravokutnog tlocrta flankiranu korintskim stupovima, okruženu nišama u kojima su kipovi, iz koje se prolazi u ''salon'' - prostoriju potpuno drugog karaktera, manje površine ali veće visine, nadsvođenu kupolom. Odnos prostorija Adam objašnjava kao referencu na ''atrij'' i ''vestibul'' [[Rimska vila|rimske kuće]]. <ref>[Culture in eighteenth-century England, a subject for taste] Jeremy Black, Hambledon and London, 2005.</ref>
 
=== Njemačka ===
 
Klasicističke ideje u Njemačku stižu u sjeverne krajeve [[Prusija|Prusije]], na dvor [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]] gdje napredna politika i divljenje Francuskoj i Engleskoj uvode i potrebu za usvajanjem novog stila u arhitekturi. Fridrik II. povjerava svome prijatelju Georgu von Knoblesdorffu izgradnju [[Berlin|berlinske]] opere i obližnje crkve svete Hedwige (minijaturne verzije Panteona). Njegov nasljednik Fridrik Vilim II. 1788. dovodi Langhansa kako bi projektirao [[Brandenburška vrata]] - zapadni ulaz u grad. Uzor ovom spomeniku su [[Propileji]] [[Akropola (Atena)|atenske Akropole]], koji izražavaju novi stav prema plemenitosti grčke arhitekture koju opisuje teoretičar Winckelmann. Neizvedeni projekt Friedricha Gilly-ja za spomenik Fridriku Velikom jednostavan je [[dorski hram]] na visokom podiju, koji je u svojoj čistoj grčkoj monumentalnosti imao snažan utjecaj na kasnije arhitekte prve polovice 19. st. - Schinkela i von Klenzea. <ref>[http://books.google.hr/books?id=39T1zElEBrQC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false A History of Western Architecture, 4th edition] David Watkin; Laurence King Publishing, 2005.</ref>
 
[[Datoteka:Berlin, Mitte, Museumsinsel, Altes Museum 01.jpg|mini|lijevo|300px|Altes Museum, Berlin, [[Karl Friedrich Schinkel]]]]
 
[[Karl Friedrich Schinkel]] u svojem najproduktivnijem periodu okreće se upravo grčkoj arhitekturi, što se može protumačiti kao zaokret od stila francuskih okupatora koji je bio povezan s arhitekturom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Njegove najvažnije zgrade su u [[Berlin|Berlinu]] i njegovoj okolici.
 
Na projektu ladanjske kuće Gabain koristi jasne obrise, suzdržan površinski reljef i štedljivo raspoređuje elemente kako bi naglasio vrijednost [[Ploha (likovna umjetnost)|plohe]]. Pilastri sada služe učvrpćivanju bridova kvadra a mali broj vertikalnih elemenata uspostavlja ravnotežu s horizntalnim vođenjem linija. Stupnjevanje rustikalnosti po etažama podsjeća na renesansnu palaču, dok zabatni trokut daje lice grčkog hrama. Schinkel se ovdje odriče suvišne monumentalnosti, dajući poseban 'klasični' karakter zgradi.
 
Berlinski Altes Museum za model uzima atensku [[stoa|stou]]. Schinkel postavlja trijem od 18 kolosalnih stupova [[Jonski red|jonskog reda]], koji je jedino otvoreno pročelje zgrade (reprezentativno, gleda prema glavnoj ulici). U osi stupova stoji 18 orlova od pješčenjaka, ispod kojih je natpis nalik brojnim natpisima antičkih zgrada. Čitava zgrada postavljena je na platformu kako bi se dodatno istaknula visina. U unutrašnjosti smještena je rotunda, s kupolom nalik onoj u rimskom [[Panteon u Rimu|Panteonu]]. Uz to Schinkel projektira i ''Schauspielhaus'' (Koncertnu dvoranu) i ''Neue Wache'' (stražarnicu).
 
Leo von Klenze promovira ''grčki preporod'' na jugu Njemačke, u [[Bavarija|Bavariji]] - pod Ludvigom I. koji ima strast prema [[Helenizam|helenizmu]]. Većina njegovih građevina je u [[München|Münchenu]]: gliptoteka, pinakoteka, Ruhmeshalle (hala slavnih - monumentalna zgrada dorske kolonade s dva bočna krila), Propileje. U [[Sankt Peterburg|Sankt-Peterburškom]] [[Ermitaž|Ermitažu]] projektira interijere prizemlja, brojne dvorane u novom grčkom stilu. Njegovo najznačajnije djelo je Walhalla - memorijalni hram iznad [[Dunav|Dunava]], u blizini [[Regensburg|Regensburga]], koji bi vanjštinom bio kopija atenskog [[Partenon|Partenona]]. Memorijalni hram je trebao podsjetiti sve [[Nijemci|Nijemce]] na njihovo zajedničko porijeklo, odavajući počast velikanima njemačke povijesti. Walhalla je postavljena na golem postament na vrhu brijega, s izlomljenim pristupnim stepeništima.
 
== Izvori ==