Arhitektura neoklasicizma: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Regionalni razvoj: Njemačka |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 28:
Kent dekorira interijere Kensingtonske palače za Georgea II. u tri kontrastna stila, od kojih je soba s kupolom u novo-antičkom stilu - kasetirani strop, golemi [[Jonski red|jonski]] pilastri, kipovi u nišama i niski reljefi. Njegovo ključno djelo je Holkham Hall (u [[Norfolk|Norfolku]]), u suradnji sa naručiteljem - grofom od Leicestera i grofom Burlingtonom. Funkcija zgrade je hram za slike i skulpture koje grof od Leicestera dovodi iz Italije (inspiracija je Palladijeva neizgrađena Villa Mocenigo). Najimpresivniji dio interijera je kombinacija ulaza i stubišta koja ujedinjuje odlike starih rimskih [[bazilika]], Vitruvijeve dvorane egipatskog tipa, i Paladijeve kružne zavjese stupova u venecijanskom [[Il Redentore]]-u.
[[Robert Adam]] u svojim pohodima Italijom i Dalmacijom (radi crteže u mjerilu ruševina [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]]) proučava stambenu arhitekturu starog Rima, te povratkom u Englesku rekreira veličanstvena unutrašnja uređenja antičkih domova. Jedan od najznačajnijih projekata kojemu se Adam priključio u kasnijoj fazi, nakon izmjene brojnih arhitekata, je Kedleston Hall - kuća koja je u Paladijevskoj maniri kvadrantom kolonada povezana s četiri servisna paviljona. Ključna Adamova izmjena u vanjštini jest južno pročelje čiji glavni rizalit priziva oblik [[Konstantinov slavoluk|Konstantinovog slavoluka]] - urbani monument smješten u ruralnu sredinu. <ref>[http://books.google.hr/books?id=39T1zElEBrQC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false A History of Western Architecture, 4th edition] David Watkin; Laurence King Publishing, 2005.</ref> U interijeru Adam uređuje veliku dvoranu (''great hall''), pravokutnog tlocrta flankiranu korintskim stupovima, okruženu nišama u kojima su kipovi, iz koje se prolazi u ''salon'' - prostoriju potpuno drugog karaktera, manje površine ali veće visine, nadsvođenu kupolom. Odnos prostorija Adam objašnjava kao referencu na ''atrij'' i ''vestibul'' [[Rimska vila|rimske kuće]]. <ref>[http://books.google.hr/books/about/Culture_in_Eighteenth_Century_England.html?id=TmVK_LYCXqoC&redir_esc=y Culture in eighteenth-century England, a subject for taste] Jeremy Black, Hambledon and London, 2005.</ref>
=== Njemačka ===
Redak 38:
[[Karl Friedrich Schinkel]] u svojem najproduktivnijem periodu okreće se upravo grčkoj arhitekturi, što se može protumačiti kao zaokret od stila francuskih okupatora koji je bio povezan s arhitekturom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Njegove najvažnije zgrade su u [[Berlin|Berlinu]] i njegovoj okolici.
Na projektu ladanjske kuće Gabain koristi jasne obrise, suzdržan površinski reljef i štedljivo raspoređuje elemente kako bi naglasio vrijednost [[Ploha (likovna umjetnost)|plohe]]. Pilastri sada služe
Berlinski Altes Museum za model uzima atensku [[stoa|stou]]. Schinkel postavlja trijem od 18 kolosalnih stupova [[Jonski red|jonskog reda]], koji je jedino otvoreno pročelje zgrade (reprezentativno, gleda prema glavnoj ulici). U osi stupova stoji 18 orlova od pješčenjaka, ispod kojih je natpis nalik brojnim natpisima antičkih zgrada. Čitava zgrada postavljena je na platformu kako bi se dodatno istaknula visina. U unutrašnjosti smještena je rotunda, s kupolom nalik onoj u rimskom [[Panteon u Rimu|Panteonu]]. Uz to Schinkel projektira i ''Schauspielhaus'' (Koncertnu dvoranu) i ''Neue Wache'' (stražarnicu).
| |||