Razlika između inačica stranice »Arhitektura neoklasicizma«

m
bez sažetka
m
Kent dekorira interijere Kensingtonske palače za Georgea II. u tri kontrastna stila, od kojih je soba s kupolom u novo-antičkom stilu - kasetirani strop, golemi [[Jonski red|jonski]] pilastri, kipovi u nišama i niski reljefi. Njegovo ključno djelo je Holkham Hall (u [[Norfolk|Norfolku]]), u suradnji sa naručiteljem - grofom od Leicestera i grofom Burlingtonom. Funkcija zgrade je hram za slike i skulpture koje grof od Leicestera dovodi iz Italije (inspiracija je Palladijeva neizgrađena Villa Mocenigo). Najimpresivniji dio interijera je kombinacija ulaza i stubišta koja ujedinjuje odlike starih rimskih [[bazilika]], Vitruvijeve dvorane egipatskog tipa, i Paladijeve kružne zavjese stupova u venecijanskom [[Il Redentore]]-u.
 
[[Robert Adam]] u svojim pohodima Italijom i Dalmacijom (radi crteže u mjerilu ruševina [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]]) proučava stambenu arhitekturu starog Rima, te povratkom u Englesku rekreira veličanstvena unutrašnja uređenja antičkih domova. Jedan od najznačajnijih projekata kojemu se Adam priključio u kasnijoj fazi, nakon izmjene brojnih arhitekata, je Kedleston Hall - kuća koja je u Paladijevskoj maniri kvadrantom kolonada povezana s četiri servisna paviljona. Ključna Adamova izmjena u vanjštini jest južno pročelje čiji glavni rizalit priziva oblik [[Konstantinov slavoluk|Konstantinovog slavoluka]] - urbani monument smješten u ruralnu sredinu. <ref>[http://books.google.hr/books?id=39T1zElEBrQC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false A History of Western Architecture, 4th edition] David Watkin; Laurence King Publishing, 2005.</ref> U interijeru Adam uređuje veliku dvoranu (''great hall''), pravokutnog tlocrta flankiranu korintskim stupovima, okruženu nišama u kojima su kipovi, iz koje se prolazi u ''salon'' - prostoriju potpuno drugog karaktera, manje površine ali veće visine, nadsvođenu kupolom. Odnos prostorija Adam objašnjava kao referencu na ''atrij'' i ''vestibul'' [[Rimska vila|rimske kuće]]. <ref>[http://books.google.hr/books/about/Culture_in_Eighteenth_Century_England.html?id=TmVK_LYCXqoC&redir_esc=y Culture in eighteenth-century England, a subject for taste] Jeremy Black, Hambledon and London, 2005.</ref>
 
=== Njemačka ===
[[Karl Friedrich Schinkel]] u svojem najproduktivnijem periodu okreće se upravo grčkoj arhitekturi, što se može protumačiti kao zaokret od stila francuskih okupatora koji je bio povezan s arhitekturom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Njegove najvažnije zgrade su u [[Berlin|Berlinu]] i njegovoj okolici.
 
Na projektu ladanjske kuće Gabain koristi jasne obrise, suzdržan površinski reljef i štedljivo raspoređuje elemente kako bi naglasio vrijednost [[Ploha (likovna umjetnost)|plohe]]. Pilastri sada služe učvrpćivanjuučvršćivanju bridova kvadra a mali broj vertikalnih elemenata uspostavlja ravnotežu s horizntalnim vođenjem linija. Stupnjevanje rustikalnosti po etažama podsjeća na renesansnu palaču, dok zabatni trokut daje lice grčkog hrama. Schinkel se ovdje odriče suvišne monumentalnosti, dajući poseban 'klasični' karakter zgradi.
 
Berlinski Altes Museum za model uzima atensku [[stoa|stou]]. Schinkel postavlja trijem od 18 kolosalnih stupova [[Jonski red|jonskog reda]], koji je jedino otvoreno pročelje zgrade (reprezentativno, gleda prema glavnoj ulici). U osi stupova stoji 18 orlova od pješčenjaka, ispod kojih je natpis nalik brojnim natpisima antičkih zgrada. Čitava zgrada postavljena je na platformu kako bi se dodatno istaknula visina. U unutrašnjosti smještena je rotunda, s kupolom nalik onoj u rimskom [[Panteon u Rimu|Panteonu]]. Uz to Schinkel projektira i ''Schauspielhaus'' (Koncertnu dvoranu) i ''Neue Wache'' (stražarnicu).
5.415

uređivanja