Kada je postalo jasno kralju [[Žigmund III. Vasa, kralj Poljske|Žigmundu III]] da njegovo financiranje pobuna protiv ruskih careva neće uspjeti ostvariti trajni uspjeh on se odlučuje na objavu rata. Sada već proslavljeni poljski general '''Stanislav''' je dobio zadatak da uništi neprijateljsku vojsku. Na putu prema [[Moskva|Moskvi]] u ovome kao i u mnogim kasnijim ratovima strateška točka odlučujuće važnosti je postao grad [[Smolensk]] kojega su Poljaci opkolili. Znajući veoma dobro za opasnost koja prijeti [[Rusija|Rusiji]] padom ovoga grada ruski car [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilije Šujski]] je skupio vojsku od 50 tisuća vojnika koja je krenula razbiti opsadu pod vodstvom careva nesposobnog brata Dimitrija. U bitci koja se dogodila [[4. srpnja]] [[1610]] godine 48 tisuća ruskih vojnika je bilo potpuno potučeno od 12 tisuća vojnika '''Stanislava'''. Čuvši tu vijest u [[Moskva|Moskvi]] tamošnji bojari su odmah svrgnuli cara i predali ga ubrzo '''Stanislavu''' koji je ušao u [[Moskva|Moskvu]] . Bojari koji tamo dočekuju pobjedničkog generala odlučuju mu ponuditi krunu što on odbija. Sljedeća dva mjeseca '''Stanislav''' je upravljao ruskog državom za kralja Žigmunda u očekivanju okupljanja bojarskog parlamenta koji je trebao darovati krunu Poljskom prestolonasljedniku [[Ladislav IV., kralj Poljske|LadislavuVLadislavu]] .
