Trnovac Glinski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 22:
'''Trnovac Glinski''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Glina (grad)|Glina]], [[Sisačko-moslavačka županija]].
'''Geografski
Geografski se nalazi u
Kao posebno naselje pojavljuje se tek pred kraj 19st.,tj. oko 1900-e godine. Prije toga selo je bilo u sastavu sela Mali Gradac. Nije poznato
==Stanovništvo==
Popisi stanovništva za Trnovac kao samostalno naselje vrše se od 1900.godine. Prije toga popis je vršen zajedno sa selom Mali Gradac gdje je još bilo uključeno i selo Momčilović Kosa.
Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 46 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 22 obiteljskih kućanstava.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>
Redak 73:
<br />
:<small>'''Napomena:'''Iskazuje se odvojeno od 1900. Te godine iskazano pod imenom Trnovac. Od 1857. do 1890. podaci su sadržani u naselju Mali Gradac. Od 1900. do 1931. označavano kao dio naselja.</small>
Stanovništvo po svim popisima bilo je srpske nacionalnosti.
Nakon Drugog svjetskog rata imamo stalno opadanje broja stanovnika uslijed iseljavanja u druga mjesta i krajeve i salbijeg prirasta.U mirnodopsko vrijeme od 1948-1991.godine, Trnovac je u prosjeku svake godine ostajao bez 6,8 svojih stanovnika, tako da je krajem 1989.godine u drugim mjestima bilo više stanovnika rođenih u Trnovcu nego onih nastanjenih u selu.
Smanjenje broja stanovnika u razdoblju 1991-2001.najvećim je dijelom posljedica rata i egzodusa u Srbiju 1995.godine.
Po svim popisima stanovništva do 1991.godine u selu je bilo 10 prezimena i to: Banjanac, Birač, Drekić, Drljača, Paripović, Sanković,Radulović, Šukunda, Tintor i Vučković. Neka prizimena su opće poznata i česta ( Vučković, Radulović), a neka rijetka i specifična za ove krajeve ( Birač i Šukunda). Tradicionalno najbrojniji su bili Birači i Vučkovići. U zadanjih 10-ak godina dolazi do velikih promjena pa i do samanjenja broja prezimena. Po popisu 2001. imamo tri prezimena manje (Banjanac, Drekić i Drljača).
'''Povijest sela'''
Doseljavanje ovog stanovništva u Trnovac započelo je poslije ratova s Turcima u XVI. i XVII. stoljeću i uspostave Vojne Krajine. Prva doseljavanja spominju se u dokumentima 1689.godine kada je osnovana i Glinska kapetanija. Doseljavanje se se nastaviti do kraja XVII. i u XVIII.stoljeću. Ne zna se kad je došlo do masovnijeg doseljavanja u Trnovac, ali je najvjerovatnije da je doseljavanje bilo postepeno što bi se moglo zaključiti i po većem broju prezimena.
Nakon doseljavanja povijest ovog sela kao i ovih krajeva sastavni je dio povijesti Vojne Krajine sve do njene demilitarizacije 1873.godine i ukidanja 1881.godine.
U razdoblju demilitarizacije narodu je podijeljena zemlja koju su do tada obrađivali. U Trnovcu zemlju su dobila 42 kućanstva, a u prosjeku svako kućanstvo je dobilo 16,6 jutara zemlje. Kućanstva su tada bila vrlo brojna, u prosjeku s više od 15 članova.
Prestankom Vojne Krajine prestale su i sitne povlastice koje su do tada imali ( ispaša stoke,ogrijev i sl.), pa narod mora živjeti isključivo od zemlje i uz to još plaćati porez.Zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda i sve većih poreza krajem 19.stoljeća selo siromaši, a narod sve teže živi.
Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća ljudi masovno odlaze u ekonomsku emigraciju u očekivanju neke zarade i poboljšanja svog ekonomskog položaja. Iz Trnovca je 90 ljudi bilo u emigraciji.Mnoga očekivanja o boljem životu i zaradi se nisu ostvarila, a osim toga 39 ljudi ili 43% nikad se nije vratilo u svoje selo.
Za vrijeme mobilizacije za Prvi svjetski rat u emigraciji su bilo 73 čovjeka pa je mobilizirano njih 39, a na front upućeno 25. U ovom ratu poginulo je 12, a ranjeno 5 Trnovčana. U kasnijoj fazi rata na suprotnoj strani priključilo se 14 dobrovoljaca na Solunskom frontu.
Drugi svjetski rat započeo je u Trnovcu iznenada i tragično u srpnju 1941. kad su ustaše pod izgovorom saslušanja odveli veliki broj muškaraca (njih 34) i pogubili ih u glinskoj crkvi i drugim stratištima NDH. Ovo je bio samo početak stradanja mještana Trnovca i njihovog učešća u antifašističkoj borbi. Za vrijeme ovog rata Trnovac je izgubio preko 20% svog stanovništva (ili 132 žrtve). Od ukupnog broja stradalih 72% su bile civilne žrtve. Uz sva stradanja, Trnovac je do velik doprinos antifašističkoj borbi kroz učešće i partizanskim jedinicama i drugim oblicima pomoći. U NOB-i sudjelovalo je 105 boraca iz Trnovca, a od toga njih 37 je izgubilo život.
Nedaleko od Trnovca u šumi Šamarica bila je smještena partizanska bolnica,a pred kraj rata u kolovozu 1944.g.tu je održan i veliki slet omladine Hrvatske kome se tada, a i mnogo godina kasnije, pridavao veliki politički značaj.
Povijest sela od kraja Drugog svjetskog rata do početka 90-ih godina može se poistovijetiti s drugim brdsko-planinskim selima u Hrvatskoj čija je osnovna značajka masovno iseljavanje u razvijenija mjesta (gradove) i postepeno uvođenje agrotehničkih mjera kod obrade zemlje.
60-ih godina XX.stoljeća u Trnovcu je sagrađena nova Osnovna škola s jednom učionicom i stanom za učitelja. Škola je radila do početka 90-ih godina kada je zatvorena zbog nedostatka učenika. 1995.godine za vrijeme rata škola je porušena zajedno sa spomen-pločom žrtvama fašističkog terora.
U razdoblju od 1991-1995.g. Trnovac je u sastavu Republike Srpske Krajine. Za vrijeme vojnoredarstvene akcije "Oluja" u Srbiju je izbjeglo 115 ili 75% stanovnika sela. Nakon uspostave mira povratak izbjeglih odvijao se veoma sporo, tako da se vratilo samo 34 mještana sela pa je time i povratak završen.
Danas (2012.god) Trnovac sa svojih 30-ak stanovnika je selo u izumiranju. No, zahvaljujući geografskom položaju i prirodnoj raznolikosti, Trnovac bi u budućnosti mogao postati mjesto za odmor kroz prenamjenu starih drvenih kuća i izgradnju novih. Ovdje takođe postoje iznimne mogućnosti za ekološku proizvodnju mnogih poljoprivrednih proizvoda.
==Izvori==
{{izvori}}
Ljubomir Vučković: Trnovac Glinski i banijska ognjišta
Sofija Popović: Hrvatski "lungo mountain" (Nacional br.826 od 13.09.2011.)
{{mrva-naselje hr}}
| |||