|
| države = {{ZD+X/H|HRV}}
}}
'''Crveno jezero''' je [[krš]]ka jama ispunjena vodom u blizini [[Imotski|Imotskog]]. [[Hrvatski speleološki savez]] je [[1998]]. organizirao međunarodnu speleoronilačku ekspediciju, prilikom koje je precizno izmjerena visinska razlika od 528 metara, a dubina jezera od čak 287 metar<ref>[http://www.modrojezero.org/docs/specials/redLakeHike/slides/red_lake_tabla.html Informativna ploča na rubu ponor]</ref> te bi to, prema nekim podacima, bilo najdublje jezero u [[Europa|Europi]].
[[Jezero]] je nastalo urušavanjem svoda iznad jame. Postoji legenda o [[Gavanovi dvori|Gavanovim dvorima]] prema kojoj su u davnoj prošlosti iznad jezera postojali dvori koji su propali u zemlju te je na tom mjestu nastalo jezero. Ime mu dolazi od crvenih stijena na rubu jezera.
Crveno i [[Modro jezero]] kod grada [[Imotski]] prirodni su fenomeni i jedna su od najljepših i najatraktivnijih jezera u Hrvatskoj. Samim time uz ovo je jezero, kao i uz ostala jezera u ovom kraju vezana i legenda o Gavanovim dvorima. Prema toj legendi jezera su nastala kad je Bog urušio sve Gavranove palače u ovome kraju i ispunio ih vodom. Geografski smještena u području Imotske krajine oba jezera su često uzeta i kao simboli ovog kraja. Krški su fenomeni. Crveno jezero je zapravo krška jama ispunjena vodom. Ime je dobilo po crvenkastim stijenama koje ga okružuju.
Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom. Engleski naziv za ovaj fenomen je sinkhole. Nalazi se u neposrednoj blizini Imotskog. Površina mu se teško može izračunati ali smatra se da je oko 30 000 kvadratnih metara. Dubina mu je oko 281 metar što ga čini jednim od najdubljih jezera u Europi.
==Fizičko-geografska obilježja==
Jezero je nastalo urušavanjem. Najvjerojatnije urušavanjem velike špilje. Ime je dobilo po crvenkastim stijenama koje ga okružuju. Te crvene stijene (odnosno crvenkasto-smeđe) dobile su svoju boju zbog prisutnosti željeznih oksida u njima. Hrvatski speleološki savez (uz pomoć Austrijanaca i Nijemaca) je 1998. organizirao ekspediciju koja je proučavala jezero. Preciznim mjerenjem došli su do podatka da cijela pojava ima visinsku razliku od 528 metara. Time je treći najviši sinkhole (vrtača) na svijetu. A dubina jezera je tada bila 281 metar. Obod jezera je nagnut od sjevera prema jugu. Sjeverna strana visoka je 523 metra, a južna 425. Dno jezera je na oko 4 metra nadmorske visine, pa jezero ipak nije kriptodepresija. No postoje naznake da je jezero možda i dublje. Volumen ovog prostora procjenjuje se na 25 do 30 milijuna kubnih metara, te je time ovo jedna od najvećih sličnih pojava na svijetu (zasigurno među najvećih 20). Ovo je ujedno i najveća provalija u Hrvatskoj. Širina čitave pojave je oko 450 do 500 metara, na najvišem djelu, u nižim dijelovima je 200 do 300 metara. Širina na razini jezera je oko 150 do 180 metara.
Cijela je pojava mladog geološkog postanka, najvjerojatnije iz ere [[pleistocen]]. Odroni kamenja se nastavljaju i to gotovo svakodnevno. Najveći u suvremenom dobu zbio se nakon potresa 1942. kada je iz jezera tri dana izlazio oblak guste prašine. Zasad je ispod površine jezera pronađen i jedan špiljski sustav. Zove se Ćepička špilja i njena istražena dužina je oko 670 metara. Ona ima jedna ulaz iznad i jedan ispod razine samoga jezera.
==Hidrogeografska i hidrološka obilježja==
Iako je dubina jezera izmjerena na 281 metar, postoji mogućnost da je i dublje. Razina jezera uvelike oscilira. Dnevna oscilacija zna iznositi i do jedna metar, a za takvo je osciliranje potrebno jako puno vode (na stotine milijuna litara). Razlog tomu je golema količina vode u jezeru (minimalno 7 milijuna kubnih metara). Godišnja oscilacija razine je manja nego u modrom jezeru. Iznosi oko 21.5 metara u prosjeku, međutim zabilježena su i osciliranja od 30 do čak 50 metara. Pri istraživanju jezera otkriveno je jako strujanje vode na dubini od oko 170 metara. Najvjerojatnije jezerom prolazi jedan jaki podzemni tok. Pri istraživanju jezera na njegovom dnu nisu pronađeni sloj ostataka.
Jezero je zbog nepristupačnosti, odrona i slabe osunčanosti potpuno nepovoljno za razvijanje kupališnog turizma (za razliku od Modrog jezera). [[Voda]] u jezeru je bistra, čista, i hladna zbog toga što Sunce kratko osijava jezersku vodu koja je uz to i duboka te se nalazi na srednje visokoj nadmorskoj razini. K tome u dubljim je razinama temperatura vode samo oko 7 do 8 stupnjeva. Zbog svoje dubine jezero se smatra velikim rezervoarom pitke vode.
Voda iz jezera otječe u više smjerova. Dno jezera se nalazi oko 15 metara ispod razine izvora okolne rječice Vrljike te ispod srednje razine imotskog polja. M. Gavazzi je tvrdio kako je opazio kretanje jezerske vode u pravcu juga. Drugi znanstvenici i provodioci ispitivanja to nisu mogli ustanoviti. On je to vjerojatno zaključio po izvorima Jezerini i Jazvi u obližnjoj Glavini za koje je Roglić držao da su odvirak Crvenog jezera. No za potpunu analizu ovog prostora biti će potrebna puno opsežnija hidrogeografska, hidrološka, hidrogeološka i [[speleološka istraživanja|speleologija]].
==Biogeografska obilježja jezera==
Vrh ove zanimljive krške pojave smješten je kako je prije navedeno na oko 400 do 500-injak metara nadmorske visine u prostoru Dalmatinske Zagore u mikroregiji Imotske krajine. Ovaj prostor ima umjerenu toplu kišnu klimu. Stoga je raslinje ovoga područja, uz klimu ponajviše određeno dvjema geografskim odrednicama, vrsti (pretežno siromašnog) tla, i relativnom blizinom mora. Raslinje oko jezera i na liticama koje ga okružuju je pretežno submediteransko i ono karakteristično za umjerena kontinentalna područja. U svakom slučaju raslinje je sporadično, a pri razini jezera ima primitivnih biljnih vrsta koje vole vlažna područja.
Od životinjski vrsta važno je napomenuti da ima mnogo endema. Najznačajniji je do 12 cm duga riba latinskog naziva Delminichthys adspersus koju je otkrio austrijski znanstvenik [[Heckel]] 1843., no u jezeru je prvi put pronađena u svom prirodnom staništu. Bilo je to 1998. Broj ove ribe je velik i često se pri sumraku velika jata približavaju površini jezera. Ona se u sušnije vrijeme pronalazi i u okolnim drugim hidrološkim pojavama. Što je još jedan od dokaza povezanosti jezera sa okolnim vodnim sustavima.
Jezero je zaštićeno od 1968. godine.
==Društveno-geografski aspekti jezera==
Iako masom vode veliko i izgledom cijele jame ogromno i impozantno, jezero nije bilo od velike važnosti lokalnom stanovništvu. Više je razloga tome. Prvi je nepristupačnost samog jezera, zatim i česta i opasna urušavanja. Osim toga na prostoru Imotske krajine postoje i druga jezera koja su mnogo pristupačnija. Turistički je potencijal jezera velik (kupališni turizam ne dolazi u obzir), međutim ovaj je kraj slabo gospodarski, a još više turistički razvijen. Puno veći utjecaj je jezero ostavilo na kulturu i lokalni [[folklor]]. Ono se često spominje u pjesmama i pričama te je oko njega ispričano mnogo legendi, od kojih je najpoznatija ona već spomenuta o Gavanovim dvorima. Međutim razvojem ovog kraja i korištenjem modernih tehnologija ovo bi jezero zajedno ostalim moglo vrlo lako postati turistički as [[Imotske krajine|Imotska krajina]].
==Zaključak==
Crveno je jezero jedan od najfascinantnijih krških fenomena u svijetu. Imponira svojom veličinom i dubinom. Važan je rezervoar pitke vode i zaštićeno je prirodno područje. To je još uvijek geološki aktivno područje sa čestim odronima stijena, a samo je jezero dinamično i promjenjivo. Ono je i «domaćin» nekoliko [[endemskih|endem]] i ugroženih vrsta, te je biser prirode koji je potrebno čuvati. Ovo će jezero još dugo biti prepuno misterija koje očekuje nove istraživače i znanstvenike da se njime pozabave. Također, kao netaknuti kutak prirode može poslužiti i za razvoj turizma u ovom zabačenom i gospodarski zaostalom kraju.
== Izvori ==
{{Izvori}}
*Skupina autora, Veliki Atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.
*Ujević, Ante, Imotska krajina (Drugo prošireno izdanje), Matica hrvatska, Imotski, 1991.
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Red Lake, Croatia}}
*[http://www.imotski.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=45:crveno-jezero&catid=45:o-imotskom&Itemid=81 Grad Imotski]
*http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/crveno-jezero
*http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac348.nsf/AllWebDocs/Crveno_jezero
*http://www.wondermondo.com/Countries/E/Croatia/SplitDalmatia/CrvenoJezero.htm
[[Kategorija:Jezera Hrvatske]]
| 