Inačica od 20. srpnja 2012. u 11:28 uredi Ilija vuckovic (razgovor \| doprinosi) 3 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. srpnja 2012. u 10:07 uredi ukloni ovu izmjenu Ilija vuckovic (razgovor \| doprinosi) 3 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 88: Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća ljudi masovno odlaze u ekonomsku emigraciju u očekivanju neke zarade i poboljšanja svog ekonomskog položaja. Iz Trnovca je 90 ljudi bilo u emigraciji.Mnoga očekivanja o boljem životu i zaradi se nisu ostvarila, a osim toga 39 ljudi ili 43% nikad se nije vratilo u svoje selo. Za vrijeme mobilizacije za Prvi svjetski rat u emigraciji su bilo 73 čovjeka pa je mobilizirano njih 39, a na front upućeno 25. U ovom ratu poginulo je 12, a ranjeno 5 Trnovčana. U kasnijoj fazi rata na suprotnoj strani priključilo se 14 dobrovoljaca na Solunskom frontu. Drugi svjetski rat započeo je u Trnovcu iznenada i tragično u srpnju 1941. kad su ustaše pod izgovorom saslušanja odveli veliki broj muškaraca (njih 34) i pogubili ih u glinskoj crkvi i drugim stratištima NDH. Ovo je bio samo početak stradanja mještana Trnovca i njihovog učešća u antifašističkoj borbi. Za vrijeme ovog rata Trnovac je izgubio preko 20% svog stanovništva (ili 132 žrtve). Od ukupnog broja stradalih 72% su bile civilne žrtve. Uz sva stradanja, Trnovac je dodao velik doprinos antifašističkoj borbi kroz učešće i partizanskim jedinicama i drugim oblicima pomoći. U NOB-i sudjelovalo je 105 boraca iz Trnovca, a od toga njih 37 je izgubilo život. Nedaleko od Trnovca u šumi Šamarica bila je smještena partizanska bolnica,a pred kraj rata u kolovozu 1944.g.tu je održan i veliki slet omladine Hrvatske kome se tada, a i mnogo godina kasnije, pridavao veliki politički značaj. Povijest sela od kraja Drugog svjetskog rata do početka 90-ih godina može se poistovijetiti s drugim brdsko-planinskim selima u Hrvatskoj čija je osnovna značajka masovno iseljavanje u razvijenija mjesta (gradove) i postepeno uvođenje agrotehničkih mjera kod obrade zemlje. Redak 94: U razdoblju od 1991-1995.g. Trnovac je u sastavu Republike Srpske Krajine. Za vrijeme vojnoredarstvene akcije "Oluja" u Srbiju je izbjeglo 115 ili 75% stanovnika sela. Nakon uspostave mira povratak izbjeglih odvijao se veoma sporo, tako da se vratilo samo 34 mještana sela pa je time i povratak završen. Danas (2012.god) Trnovac sa svojih 30-ak stanovnika je selo u izumiranju. No, zahvaljujući geografskom položaju i prirodnoj raznolikosti, Trnovac bi u budućnosti mogao postati mjesto za odmor kroz prenamjenu starih drvenih kuća i izgradnju novih. Ovdje takođe postoje iznimne mogućnosti za ekološku proizvodnju mnogih poljoprivrednih proizvoda.▼ '''Trnovac sada''' ▲~~Danas~~Početkom ~~(2012.god)~~drugog desetljeća XXI stoljeća Trnovac je sa svojih ~~30-ak~~tridesetak stanovnika jestarije životne dobi selo una izumiranju, s mnogo napuštenih kuća i imanja. NoProstorom sve više prevladavaju grmlje i šikara umjesto oranica, livada i pašnjaka. Postoje naznake (a i prvi počeci) da bi selo zahvaljujući svom geografskom položaju i prirodnoj raznolikosti~~, Trnovac bi~~ u budućnosti ~~mogao~~moglo postati mjesto za odmor kroz prenamjenu starih drvenih kuća i, izgradnju novih i dr. Ovdje takođe postoje iznimne mogućnosti za ekološku proizvodnju mnogih poljoprivrednih proizvoda. ==Izvori==

Trnovac Glinski: razlika između inačica