|
}}
[[file:Or Venezuela.jpg|thumb|right| Zlato]]
Zlato je [[prijelazni metali|prijelazni metal]], zastupljenozastupljen u zemljinoj kori u količini od 1,1×10-3 ppm (en. ''parts per million'', dijelova na milijun). Gotovo redovitoČesto je u čistom elementarnom stanju u viduobliku zrnaca ili listića unutar [[kvarc]]nih [[stijena]] ili kvarcnog pijeska koji nastaje trošenjem stijena. Grumen čistog samorodnog zlata odmase 120 kg je pronađen u [[Australija|Australiji]] [[1869.]] godine.
[[Temperatura]] topljenjataljenja i vrenja zlata je dostaprilično visoka, velika mu je [[relativna gustoća]], a razmjerno mala [[tvrdoća]]. [[Pruživost]] i [[kovkost]] zlata jesu izuzetnonajveće velikameđu svim metalima – jedan gram zlata može se izvući u žicuispružiti [[duljina|duljine]] 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti listići ("zlatne folije") debljine do 0,0001 mm. Takvi listići su 500 puta tanji od ljudske vlasi. Zlato je najkovkiji [[metal]]. Pored [[srebro|srebra]] i [[Bakar (element)|bakra]], spada u najbolje [[električni vodič|vodiče]] [[električna struja|električne struje]] i [[toplina|topline]]. Lako graditvori [[slitina|slitine]], nei mijenja[[amalgam]] se nasa [[zrakŽiva|živom]]u. Zlato je slabo reaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju. Ne otapa ga nijedna kiselina., Otapatek seu samomješavini ukiselina [[zlatotopka|zlatotopki]]<!-- , zato štobudući ovada sadrži Cl - ion koji stabilizira Au3+ ion pri stvaranju kompleksnog iona [[kloroaruična kiselina|kloroaurične kiseline]] (tetraklor-auratne (III)-kiseline,) - HAuCl4. Ovo je boljeopširnije objašnjeno u članku zlatotopka na koji se upućuje.-->. Sve otopine [[kemijski elementi|kemijske tvari]] zlata su otrovne.
Od predpovijestipretpovijesti do dvadesetog staljećastoljeća, zlato se dobijalodobivalo iz zlatonosnog pijeska nastalog raspadanjem zlatonosnih stijena i naknadnim ispiranjem prirodnim [[voda]]ma. Danas se znatan dio zlata dobijadobiva neposredno iz takvih [[stijena]], koje se prethodno podvrgavaju drobljenju i mljevenju. Danas se to izvodi pomoću [[živa|žive]] ili [[cijan]]idnim postupkom.
Prvi od njih osnivazasniva se na stvaranju amalgama zlata pri miješanju žive i u vodi otopljene rude. DobijeniDobiveni amalgam podvrgava se zatim podvrgava destilaciji, pri čemu živa predestilira, a zlato ostane u aparatuuređaju za destilaciju. NajvećiOsim izrazite otrovnosti, najveći nedostatak rada sa živom je, osim njene izrazite otrovnosti,jest nepotpuno izvlačenjeizdvajanja zlata, jer se njegovi najsitniji djelići slabo otapaju u živi, te ne dolazi do potpunog iskorištenja rude.
Suprotno živinom postupku, cijanidni postupak omogućava da se zlato praktičnoizvuče 100%gotovo izvučeu potpunosti, čak i iz najsiromašnijih stijena. Kada se na samljevenu zlatnu stijenu u prisustvu zraka djeluje vrlo razblaženom (0,03-0,2%) otopinom [[natrij]]-[[cijan]]ida zlato prelazi u otopinu po reakciji 4Au + 8NaCN + 2H2O + O2 = 4Na[Au(CN)2]+4NaOH iz kogakoje se može izdvojiti dodavanjem [[metal]]nog [[cink]]a: 2Na[Au(CN)2] + Zn = Na2[Zn(CN)4] + 2Au. Rafinacija zlata dobivenog na jedan iliod drugiovih načinnačina dobijenognajčešće zlatase vrši se najčešće vrelom i koncentriranom [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] ili elektrolizom.
Zlato se obično koristi za izradu luksuznih predmeta i [[nakit]]a, a u medicini za
*koloidnu otopinu zlata
*podloga za nacionalne valute
Kod primjene zlata zau luksuzneluksuznim predmetepredmetima, onouglavnom se legira sas drugim metalima, najčešće [[srebro]]m i, [[Bakar (element)|bakrom]], teili paladijems nekim iz grupe [[Platinski metali|platinskih metala]]. Nekada se količina zlata u predmetima izražavala u karatima, koji predstavljaju maseni udio zlata u leguri prema 24-stupanjskoj skali. To znači da se 14-karatno zlato sastoji odsadrži 14 dijelova zlata na ukupna 24 dijela slitine, ostatakšto suju uih praviluje bakarsa izlatom srebro,činio neki od metala navedenih u drugoj rečenici odnosnoovog paladijodlomka.
Danas se u većini zemalja čistoća zlata izražava u tisućinkama, a najčešće su slitine zlata finoće 585 (identično 14 karata) i, 750 (identično 18 karata) i 986, dok se u Indiji koristi i zlato finoće 913 (identično 22 karata). Zlato čistoće 24 karata (999/1000) ili više, smatra se investicijskim i lijeva se u prigodne poluge i kovanice.
Canadian Gold Maple Leaf bullion coin mase 100 kilograma, nominalne vrijednosti od milijun dolara, najčišća je ´´kovanica´´ ikad proizvedena (999,99/1000).
Najteža zlatna poluga na Zemlji ima masu od 250 kg.
Spojevi zlata:
| 