Minsk: razlika između inačica

Već prvih dana [[Treći Reich|nacističkog]] napada na SSSR, u lipnju [[1941.]], Minsk se našao na meti silovitog napada [[Luftwaffe#Luftwaffe_u_doba_nacizma|njemačkog ratnog zrakoplovstva]]. Usprkos snažnom otporu [[Crvena armija|Crvene armije]], Nijemci su zauzeli grad već šestog dana od početka [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]]. Za vrijeme trogodišnje okupacije Minska, nacisti su likvidirali više od 400.000 ljudi iz grada i okolice, a napuštajući ga, grad su ostavili, po tko zna koji put u svojoj povijesti, u ruševinama i pepelu. Crvena armija je ušla u Minsk [[3. srpnja]] [[1944]]. Taj datum se danas u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] slavi kao Dan neovisnosti. Područje grada Minska je bilo i središte partizanskog pokreta otpora prije i za vrijeme njemačke okupacije, što je i bio razlog dodjeljivanja titule Grada heroja [[1974]]. godine, povodom 30. obljetnice oslobođenja. Tijekom rata, grad je gotovo do temelja uništen (80% grada je bilo srušeno) i svega nekoliko povijesnih zdanja je preživjelo razaranje. Većina crkava i hramova je uništeno u ratu, a u narednim godinama dosta ih je uništeno ili preuređeno po komunističkom nalogu (zapravo, na teritoriju SSSR-a od samog početka, sačuvani sakralni objekti, crkve, hramovi i samostani, bili su ili preuređeni i namijenjeni nečem drugom ili pretvoreni u muzeje).

[[Datoteka:Minsk 2002.jpg|desno|mini|200px|Barokna katolička Marijinska katedrala u Minsku]]

Iza rata, grad je ponovno izgrađen i postao je jedno od najvažnijih središta SSSR-a. Isticao se kao snažan industrijski centar (tvornica traktora, autoindustrija, kamioni, tekstilna industrija, kućanski aparati, bicikli itd). Raspadom [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] [[1991]]. godine, Minsk je glavni grad neovisne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i središte [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Neovisnih Država]] (ZND).