Wikipedija

Hidroelektrana Tri klanca: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m r2.7.2+) (robot Dodaje: bs:Brana Tri sutjeske (Kina)
m Hidroelektrana Tri klanca - nadopunio
Redak 5:
[[Datoteka:Sanxia Runner04 300.jpg|mini|desno|300px|Francisove turbina u Hidroelektrani Tri klanca]]
[[Datoteka:ThreeGorgesDam-Landsat7.jpg|mini|desno|300px|Satelitska snimka pokazuje poplavljeno područje sa umjetnim jezerom Hidroelektrane Tri klanca. Usporedba: 17. travanj 1987. (dolje) i 7. studeni 2006. (gore)]]
'''Hidroelektrana Tri klanca''' ([[Kina]]) je [[hidroelektrana]], sas [[brana|branom]] na rijeci [[Jangce]], koja je treća najduža [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na svijetu. To je hidroelektrana sas najvećom instaliranom [[Snaga struje i električna energija|snagom]] na svijetu od 1822 200500 MW [[vat|MW]] trenutno(2012.). uZadnja pogonu[[vodna turbina]] najveće kineske hidroelektrane Tri klanca je spojena na mrežu 2012., ačime je ova hidroelektrana konačno ćedovršena. bitiS gradnjom se krenulo još 1994., a koštala je oko 50 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]]. Sama brana je završena 2006. Osim dizala za brodove, svi dijelovi hidroelektrane su završeni 30. listopada 2008., kada je 26 vodnih turbina počelo sa upotrebom za proizvodnju električne energije. Hidroelektrana ima čak 32 vodne turbine, a svaka ima snagu od 700 MW, te samo ova hidroelektrana proizvodi 11% potreba Kine za električnom energijom. Uz još dva [[Električni generator|električna generatora]], svaki sa 50 MW, konačna instalirana snaga je 22 500 MW. (2011<ref> [http://kn.)theiet.org/magazine/issues/0904/taming-the-yangtze-0904.cfm#] "Taming the Yangtze" Acker Fabian, 2009., IET magazine</ref> <ref> [http://news.xinhuanet.com/english/2008-10/07/content_10162045.htm] "Three Gorges reservoir raises water to target level", publisher= Xinhua, 2008.</ref> <ref> "Final Turbine at China's Three Gorges Dam Begins Testing" [http://inventorspot.com/articles/final_turbine_chinas_three_gorges_dam_begins_testing], publisher=Inventor Spot, 2011.</ref>
 
Sama brana je završena 2006. Osim dizala za brodove, svi dijelovi hidroelektrane su završeni 30. listopada 2008., kada je 26 [[Vodna turbina|vodnih turbina]] počelo sa upotrebom za proizvodnju [[Električna energija|električne energije]]. Svaka vodna turbina ima snagu od 700 MW, a naknadno će biti ugrađeno još 6 turbina, tako da će ih biti 32 na kraju. Uz još dva [[Električni generator|električna generatora]], svaki sa 50 MW, konačna instalirana snaga će biti 22 500 MW. <ref> [http://kn.theiet.org/magazine/issues/0904/taming-the-yangtze-0904.cfm#] "Taming the Yangtze" Acker Fabian, 2009., IET magazine</ref> <ref> [http://news.xinhuanet.com/english/2008-10/07/content_10162045.htm] "Three Gorges reservoir raises water to target level", publisher= Xinhua, 2008.</ref> <ref> "Final Turbine at China's Three Gorges Dam Begins Testing" [http://inventorspot.com/articles/final_turbine_chinas_three_gorges_dam_begins_testing], publisher=Inventor Spot, 2011.</ref>
 
Osim velikog hidroenergetskog [[Potencijalna energija|potencijala]], hidroelektrana Tri klanca smanjuje pojavu čestih [[poplava]] i povećava mogućnost [[Promet|prijevoza]] robe. Značajan je i [[Ekologija|ekološki]] doprinos zbog smanjenja [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]], ako znamo da Kina gotovo svu [[energija|energiju]] dobiva izgaranjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]], posebice [[ugljen]]a. Prednost projekta je i [[navodnjavanje]] okolnih nizvodnih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina, kao i planovi za [[Vodovod|vodoopskrbu]] sjevernih i sušnijih dijelova Kine. Iako mnogi u Kini smatraju hidroelektranu Tri klanca neophodnim za razvoj kineskog [[Gospodarstvo|gospodarstva]] i razvoja Kine u vodeću svjetsku silu, mnogi stručnjaci smatraju da bi negativni učinci projekta mogli nadmašiti njegove pozitivne učinke, pogotovo zbog raseljenja 1,3 milijuna ljudi, ekoloških promjena, sve većeg klizanja tla, potapanja mnogih [[Arheologija|arheoloških]] i povijesnih mjesta. <ref> "Projekt Tri klanca - najveća hidroelektrana na svijetu" [http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/5.pdf], Građevinar.hr, Inozemno gradilište, 2011.</ref>
Line 16 ⟶ 14:
1939. za vrijeme [[Drugi kinesko-japanski rat|Drugog kinesko-japanskog rata]], predio Tri klanca je bio okupiran od [[japan]]ske vojske. Nakon dolaska [[Komunizam|komunista]] na vlast, [[Mao Ce-tung]] je podržavao projekt, ali se ipak odlučio započeti drugi projekt, hidroelektranu Gezhouba. 1954. dogodila se velika [[poplava]], u kojoj je poginulo oko 33 000 ljudi, tako da se nakon te nesreće ozbiljno počelo razmišljati o gradnji velike brane kod Tri klanca.
 
1992. kineske vlasti su konačno odlučile početi sa gradnjom, koja je započela krajem 1994. [[Brana]] je završena 2006., a svi drugi dijelovi hidroelektrane su završeni 30. listopada 2008., osim dizala za brodove. Hidroelektrana trenutno radi sa snagom od 1822 200500 MW, ajer doje kraja 20112012. ćei bitizadnja 22vodna 500turbina MWpuštena u rad. <ref> [http://newswww.sohuobnovljivi.com/20081106svijet/n260480174.shtml1445-najveca-kineska-hidroelektrana-three-gorges-konacno-u-punom-pogonu] "三峡完成172.5米蓄水Najveća 中游航道正常维护(图)-搜狐新闻Kineska hidroelektrana Three Gorges konačno u punom pogonu", publisher=Newswww.sohuobnovljivi.com, 20092012.</ref>
 
==Veličina brane==
Line 29 ⟶ 27:
 
===Električni generator===
Glavni [[električni generator]] imaju 6 000 [[tona]] svaki i konstruirani su sa izlaznom snagom od 700 MW. Tlačna visina ili maksimalni raspoloživi vodeni pad je 80,6 m. [[Volumni protok|Protok]] vode iznosi od 600 do 950 [[Kubni metar u sekundi|m<sup>3</sup>/s]], ovisno o raspoloživom vodenom padu. Što je veći raspoloživi vodeni pad, to manji protok treba da se postigne snaga električnog generatora.
 
Hidroelektrana Tri klanca koristi [[Francisova turbina|Francisove turbine]], sas promjerom[[promjer]]om 9,7/10,4 m (dva proizvođača) i okreću se brzinom od 75 okretaja u minuti. Projektna snaga je 778 MVA, sa maksimumom od 840 MVA i faktorom snage 0,9. Dobivena električna struja ima napon od 20 k[[volt|V]]. Vanjski promjer statora električnog generatora je 21,4/20,9 m, a unutrašnji promjer 18,5/18,8 m. Stator je visok 3,1/3 m. Opterećenje temelja je 5050/5500 [[tona]]. Prosječan [[stupanj iskorištenja]] je 94 %, a dostiže do 96,5 %.
 
===Godišnja izlazna snaga Hidroelektrane Tri klanca===
Do 16. rujna 2009. elektrana je proizvela 348,4 [[vatsat|TWh]] električne struje. Instalirana snaga je za 4 300 MW veća od hidroelektrane[[Hidroelektrana Itaipu|Hidroelektrane Itaipu]]. Od studenog do maja izlazna snaga je smanjena zbog smanjenog [[Volumni protok|protoka]] vode i sušnog perioda. <ref> [http://www.gov.cn/jrzg/2006-10/18/content_416256.htm] "Three Gorges Dam", publisher=Government of China, 2011.</ref>
 
<center>
Line 41 ⟶ 39:
|-
! Godina
! Broj <br /> instaliranih [[vodna turbina|vodnih turbina]]
! [[vatsat|TWh]]
!
|-
| 2003.
| 6
| 8. 607 ||
|-
| 2004.
| 11
| 39, 155 ||
|-
| 2005.
| 14
| 49. 090 ||
|-
| 2006.
| 14
| 49, 250 ||
|-
| 2007.
| 21
| 61, 600 ||
|-
| 2008.
| 26
| 80, 812 ||<ref> [http://www.cepn.sp.com.cn/bwtj/200901/t20090109_268374.htm] "中国电力新闻网――电力行业的门户网站", publisher=Cepn.sp.com.cn, 2009.</ref>
|-
| 2009.
| 26
| 79.47 470 ||<ref> [http://www.chinaequip.gov.cn/2010-01/08/c_13130850.htm] "国家重大技术装备", publisher=Chinaequip.gov.cn, 2010.</ref>
|-
| 2010.
| 26
| 84,37 370 ||<ref> [http://www.ctgpc.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=45908] "峡—葛洲坝梯级电站全年发电1006.1亿千瓦时"</ref>
|-
| 2011.
| 2629
| 78 290 ||<ref> [http://english.cri.cn/6909/2012/01/07/1461s675113.htm] "Three Gorges Project Generates 78.29 Bln Kwh of Electricity in 2011"</ref>
| ▼
|-
| 2012.
▲| 32
|25 907 ||<ref> [http://210.77.176.122/jyxx/gjdwzdjyxx/index.php] "国家电力市场直调交易信息"</ref>
|- style="background:#ccf;"
| '''Ukupno'''
| 2629(32)
| 556 551 ||
| 452,354
|}
</center>
Line 88 ⟶ 92:
[[Datoteka:200407-sandouping-sanxiadaba-4.med.jpg|mini|centar|750px|Panorama Hidroelektrane Tri klanca]]
===Emisija===
Otprilike da bi dobili 1 [[vatsat|kWh]] [[Električna energija|električne energije]], potrebno je 366 grama [[ugljen]]a. Zbog toga hidroelektrana Tri klanca smanjuje potrošnju ugljena za 31 milijun tona godišnje, te smanjuje [[Staklenički plinovi|stakleničke plinove]]: 1 milijun tona [[Sumporov dioksid|sumporovog dioksida]], 370 000 tona [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]], 10 000 tona [[Ugljikov(II) oksid|ugljikovog monoksida]], a i značajnu količinu [[živa|žive]]. Smanjuje se i energija za rudarenje, pranje i prijevoz rudnika[[Mineralne sirovine|rude]] do [[elektrana|elektrane]].
 
[[Umjetno jezero]] je povećalo prijevoz [[Teglenica|teglenicama]] za 6 puta, smanjujući tako emisiju [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 630 000 tona. Od 2004. do 2007. ukupno je prošlo kroz [[Brodska prevodnica|brodsku prevodnicu]] 198 milijuna tona robe. <ref> [http://www.ndrc.gov.cn/zjgx/t20070307_120213.htm] "Three Gorges Dam", publisher=NDRC, 2007.</ref>
 
===Erozija i sedimentacija===
Line 98 ⟶ 102:
 
Smanjenje [[mulj]]a nizvodno dovodi do dva problema:
* Izgradnjom brane mulj se zadržava i taloži u jezeru, čime se smanjuje njegov povoljan utjecaj na [[poljoprivreda|poljoprivredu]] nizvodno od brane što će za posljedicu imati povećanu upotrebu kemijskih sredstava i daljnju degradaciju tala.
* Naglašava se i ugroženost [[Šangaj]]a koji leži u delti Jangce, koja se izgrađuje bogatim nanosima mulja. Takav scenarij neodoljivo podsjeća na rijeku [[Nil]] i [[Asuanska brana|Asuansku branu]]. <ref> "Projekt Tri klanca - novo svjetsko čudo ili novi ljudski promašaj?" [http://www.geografija.hr/clanci/1279/projekt-tri-klanca-novo-svjetsko-cudo-ili-novi-ljudski-promasaj], Geografija.hr, Ivan Čanjevac, 2011.</ref>
 
==Poljoprivreda, industrija, poplave==
Uz energetsku dobit važna je i zaštita od [[poplava]] te plovidba. Upravo zaštitu od razornih poplava kineska vlada naglašava kao primarni cilj izgradnje megaprojekta. Uz smanjenje prometnih troškova do 40 %, od Šangaja uzvodno do [[Chongqing]]a umjesto brodova do najviše 3 500 tona, moći će ploviti oni do 10 000 tona.
 
Za [[monsun]]skih kiša rijeka Jangce i pritoci se razlijevaju i česti su razorni poplavni valovi (samo u 20. stoljeću zbog njenih poplava poginulo je oko 300 000 ljudi). Dolina rijeke je glavno poljoprivredno (žitnica Kine) i važno industrijsko područje Kine. U njoj se ostvaruje više od polovice kineske poljoprivredne proizvodnje ([[pšenica]], [[ječam]], [[kukuruz]], [[konoplja]] i dr.) i čak 75 % kineske proizvodnje [[riža|riže]]. Poriječje Jangce najnaseljenije je područje Kine u kojem živi oko 1/3 ukupnog stanovništva.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana_Tri_klanca"