Manioka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 89.201.134.140, vraćeno na zadnju inačicu suradnika EmausBot
Nema sažetka uređivanja
Redak 17:
}}
[[Datoteka:Manihot esculenta dsc07325.jpg|mini|lijevo|Gomolj manioke.]]
'''Manioka''' (popularno '''kasava''', ponekad je nazivaju i '''yucca'''; lat. Manihot esculenta), južnoamerička biljka porodice [[Mlječike|mlječika]] (Euphorbiaceae), raširena tropskom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Zapadnim Indijama]] (antilska Amerika), gdje [[Indijanci]]ma služi kao sirovina za proivodnju [[kruh]]a i [[piće|pića]]. Javlja se u dva osnovna tipa, slatku neotrovnu i gorku, otrovnu koja u sebi sadržava [[Cijanovodična kiselina|cijanovodičnu kiselinu]]. Manioka raste u obliku žbunja. KorijenGomoljasti (gomolj) jojkorijen je dug do 36 inči (90 cm) i debeo 3 inča (8 cm) iz kojeg Indijanci, nakon naročitog postupka dobivanje brašna i njegove detoksikacije, peku velike okrugle lepinje. U 16. stoljeću trgovci robljem prenesli su je i u [[Afrika|Afriku]].
 
Manioku Indijanci sade na poljima iskrčenima u [[džungla|džungli]], koja zbog iscrpljivanja [[tla|tla]] moraju napuštati svake dvije do tri godine. Za pripremu kruha i pića od kasave zadužene su žene. Najvažniji pribor za izradu brašna je [[ribež]] za kasavu <ref>[http://cache.virtualtourist.com/2946322-Travel_Picture-Grating_manioc_in_the_Amazon.jpg vidi sliku]</ref>, čiji su proizvođači poznati još iz davnina Indijanci [[Wai-Wai]]. Sastoji se od pravokutne daske od mekanog drveta, koju izradi muž, nakon čega žena po njenoj površini mora zabiti 5 do 6 tisuća (C. Lévi-Straus; Wai-Wai, str. 53) sitnih komadića oštrog kamena, u unaprijed izbodenu rupicu. Nakon što se u svaku rupicu zabije kamenčić, muž će površinu za ribanje premazati [[ličilo]]m od [[cinober]]a pomiješanog s biljnom mliječi, kako bi se dodatno učvrstili kamenčići u njemu. Ovi ribeži glavni su izvozni artikl [[Wai-Wai]]ja, i izvor 'bogatstva', nožića i druge tehničke robe, a glavni putnici i trgovci bili su [[Wapisian]] Indijanci (ib.).