Dubrovačke gradske zidine: razlika između inačica

Građene su od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] za potrebe obrane . Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1.5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama.

Kada je počelo ograđivanje zidinama u 13. stoljeću, prostor starog grada bio je već definiran te se nije mogao više širiti. Unutar gradskih zidina, za vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] živjelo je oko 2000 stanovnika u vrijeme nastanka Statuta [[1272]]. godine, a najviše ih je bilo u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], oko 6000 ljudi<ref>R. Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing, Zagreb 2006.</ref>. U 14. stoljeću sagrađeno je 15 četverokutnih kula. Pojavom [[barut]]a, bedemi su pojačani za zaštitu od [[top]]ničkih napada. Zbog opasnosti od [[Mletačka Republika|Mlečana]], zatvoreni su svi nepotrebni otvori na zidinama prema luci. Gradske zidine dobile su današnji izgled u 15. i [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Ratovi su utjecali na novu gradnju. Kada je pao [[Konstantinopol]] [[1453]]. godine, sagrađena je kula Minčeta. Zbog [[Turci|tursko]]-mletačkih ratova sagrađene su kule sv. Ivan, Revelin i bastion sv. Margarete (u Dubrovniku sv. Margarita). Zidine su zbog ratne opasnosti građene velikom brzinom.

* ''[[Minčeta|Kula Minčeta]]'' je utvrda na [[sjever]]u gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464.]]. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Maketu je izradio veliki firentinski graditelj [[Michelozzo|Michelozzo Michelozzi]]. Povod za izgradnju bila je vijest o padu [[Carigrad]]a [[1453.]] godine. Nedostajalo je kamena, pa je nađeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča, mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.

* ''[[Bokar|Kula Bokar]]'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461.]]. do [[1463.]]. prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija.