Razlika između inačica stranice »Mraclin«

Obrisana 2 bajta ,  prije 8 godina
Na rimskoj cestovnoj karti nastaloj oko [[340]]. godine ucrtan je starorimski grad ''[[Ad Fines]]'' na 20 rimskih milja od ''Sisciae'' prema zapadu, što je (29 kilometara i 600 metara). Neki povjesničari smatraju da je to prostor današnjeg Mraclina. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjima moguće je naći ostatke Ad Finesa u središnjem i [[Jug|južnom]] Mraclinu. Središte Mraclina i danas ima sve karakteristike rimskog planiranja prostora.
 
To se poklapa i sa udaljenošću lokaliteta "Gradišće" u Vukomeričkim goricama, no ipak prema veličini ostataka i opisanom smjeru za [[Topusko]] ostatci ''Ad Finesa'' vjerojatnomožda leže i na području današnjeg [[Gornji Hruševec|Gornjeg Hruševca]] na kojem je otkriveno postojanje ostataka velikoga rimskoga grada na širokom prostoru šumskog lokaliteta ''Gradišće'' zbog čega i nije dosad dovoljno istražen. Otkrivanje spomenutog lokaliteta primjetio je 80-ih godina ravnatelj škole Slavko Kolar profesor Nikola Sorić prilikom obilaska lokalnih naselja uočio je na mnogim nastambama specifičnu [[rimska opeka|rimsku opeku]] (cigla) te saznao kako se lokalno stanovništvo stoljećima koristi gotovim materijalom za izgradnju objekata iz spomenutog lokaliteta "Gradišće". Nakon prvih istraživanja provedenih 1986. otkriveni su ostatci velikoga rimskoga naselja opasanog zidinama na širokoj visoravni, dok se u središtu visoravni nalazi stožac, to jest ostatak monumentalne građevine (vjerojatno staroga hrama) na kojem je pronađeno oružje iz ranohrvatskoga razdoblja.
 
U [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeću]] iz Sisačke biskupije, poznate po sv. Kvirinu, širi se [[kršćanstvo]] te se ukorjenjuje u mraclinačkom prostoru. Rimska cesta koja je prolazila mraclinačkim prostorom smjerom Laze-Kobilnak-Doblač-Maćkovec-Obrož-Podumice-Okuje, pogoduje širenju kršćanstva. Prema legendi, [[sveti Vid]], današnji zaštitnik Mraclina, podnio je mučeništvo za [[Dioklecijan]]ovih progona kršćana početkom 4. stoljeća.