Razlika između inačica stranice »Portal:Europa/Izdvojeni/08, 2011.«

bez sažetka
[[Datoteka:Coubertin.jpg|60px|left]]Barun '''Pierre de Coubertin''' ([[Pariz]], [[1. siječnja]] [[1863]]. - [[Ženeva]], [[2. rujna]] [[1937]].), rođen kao '''Pierre de Frédy''' francuski [[pedagog]] i [[Povijest|povjesničar]], u toj istoj povijesti najbolje ostao upamćen kao sportski djelatnik - utemeljitelj modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]].
[[Datoteka:Mikhail Gorbachev 1987.jpg|60px|left]]'''Mihail Sergejevič Gorbačov''' ([[ruski jezik|rus]]. '''''Михаил Сергеевич Горбачёв''''', [[Privoljnoje]], [[Stavropoljski kraj]], [[2. ožujka]] [[1931]]. -), posljednji predsjednik [[SSSR]]-a.
 
Rođen u [[Pariz|Parizu]], u plemićkoj obitelji, de Coubertin je nakon posjeta britanskim i američkim sveučilištima, od kojih su neka njegovala uspomene na starovjekovne [[Olimpijske igre]] ostao trajno "inficiran" idejom Olimpizma. Tim više jer je kao pedagog shvaćao važnost sporta i fizičke kulture u razvoju mladog čovjeka.
Mihail Sergejevič Gorbačov rođen je [[2. ožujka]] [[1931.]] godine u mjestu Privoljnoje (današnja [[Ukrajina]]) kao sin Sergeja i Marije Gorbačov (rođ. Pantelejevna; i što je možda zanimljivo - za razliku od sina i muža, pravoslavne vjere). Gorbačovljevi preci doselili su se u Privoljnoje krajem četrdesetih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. O samom mjestu dovoljno govori podatak da Privoljnoje ima jednu jedinu popločanu ulicu i oko tri tisuće žitelja koji žive u kolibama. Gorbačovljevi su mjestu ostavili i svoj pečat. Tako je u mjesnoj knjizi poginulih u [[2. svjetski rat|2. svjetskom ratu]] upisano nekoliko Gorbačova, a jedan od prljavih putova u selu neslužbeno je poznat kao Gorbačovljeva ulica.U 2. svjetskom ratu je sudjelovao i Gorbačovljev otac koji je ranjen na [[ruska fronta|ruskoj fronti]]. Poslije rata je radio kao vozač [[traktor]]a na kolektivnom dobru, a preminuo je [[1977.]] godine. Izašao je ujutro nahraniti stoku i naprosto se srušio i umro, kaže Grigorij Gorlov, bivši pokrajinski sekretar u Krasnogvardejsku i obiteljski prijatelj. Gorbačov je tada već bio pokrajinski sekretar i svi smo bili u [[Moskva|Moskvi]], neposredno prije početka XXV. partijskog kongresa. Iz ministarstva obrane avionom su ga prevezli na sahranu i vratili iste večeri. Bio je žalostan, dakako, ali sljedećeg jutra bio je prisutan. Nije propustio ni minutu kongresa. Sergej Gorbačov pokopan je na mjesnom groblju kojim dominiraju grobovi s [[križ]]evima, ali ne i na grobu Gorbačovljeva oca. Nad njegovim grobom je samo glatki kamen od crnog [[granit]]a.
De Coubertinovim željama za obnavljanjem starovjekih, [[Antika|antičkih]] Igara pogodovalo je i to što je rastao međunarodni interes za sve što je antičko i antikno, jer su nekako baš u to vrijeme arheolozi (pogotovo njemački) otkrivali, do tada skrivena, povijesna mjesta (Mikena, Troja).
 
Da što više animira istomišljenike za svoj naum, on na pariškoj Sorbonni organizira, [[16. lipnja]] - [[23. lipnja]] [[1894]], međunarodni kongres. Tamo i službeno predlaže oživljavanje davno ugaslih ([[394]] godine) [[Helenizam|helenskih]] Olimpijskih igara. Auditorij navodi na osnivanje službenog tijela koje će upravljati uskrslim Igrama.
<div style="text-align:right;margin-right:10px;margin-bottom:4px;"><small>'''[[MihailPierre Sergejevičde GorbačovCoubertin|Cijeli članak...]] | [[Portal:Europa/Izabrana biografija|Arhiva...]]'''</small></div>