Wikipedija

Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Ispravci
Redak 2:
'''Progon Nijemaca''' ([[njemački]] ''Heimatvertriebene'') počeo je odmah nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i poraza [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], kada su u [[SSSR]]-u, [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] - sve državama koje su se nalazile pod njemačkom [[okupacija|okupacijom]] - počeli osvetnički pohodi i masovna protjerivanja autothonih pripadnika te nacije sa svojih teritorija, namečući im kolektivnu krivnju zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] [[nacizam|nacista]] tijekom rata.
 
Sa barem 12 millijuna<ref name=Weber2>[[#Weber|Weber 2004.]], str. 2</ref><ref name=Kacowicz100/><ref name=Schuck156>[[#Schuck|Schuck & Münz 1997.]], str. 156</ref> [[Nijemci|Nijemaca]] izravno pogođenih, vjerojatno 14 millijuna ili više, to je bilo najveće premještanje bilo koje etničke skupine u modernoj povijesti<ref name=Kacowicz100>[[#Kacowicz & Lutomski|Kacowicz & Lutomski 2007.]], str. 100<br>"...largest movement of European people in modern history"</ref> i najveće od svih evakuacija ili premještanja nakon Drugog svjetskog rata u [[Europa|Europi]].<ref name=Weber2/> Nijemci su nakon [[1945]]. protjerani iz mnogih država Europe, te su većinom pronašli utočište u [[Njemačka|Njemačkoj]] i Austriji, ali dobar dio i u [[SAD]]-u. Taj događaj se uglavnom klasificira kao "razmjena stanovništva"<ref>[[#Frank|Frank 2008.]], str. 275</ref><ref>[[#Fritsch-Bournazel|Fritsch-Bournazel 1992.]], str. 77</ref> ili kao [[etničko čišćenje]].<ref>[[#Osmańczyk|Osmańczyk 2003.]], str. 656</ref><ref>[[#Naimark|Naimark 2001]], str. 15, 112, 121 i 136</ref><ref>[[#Curp|Curp 2006.]], str. 200</ref><ref>[[#Cordell|Cordell 1999.]], str. 175</ref><ref>[[#Gibney & Hansen|Gibney & Hansen 2005.]], str. 196</ref> Neki povjesničari idu toliko daleko da progon karakteriziraju kao [[genocid]].<ref name="Shaw">[[#Shaw|Shaw 2007.]], str. 56 i 60</ref><ref name="Rubinstein">[[#Rubinstein|Rubinstein 2004.]], str. 260</ref><ref name="Ermacora">{{cite web|url=http://www.ermacora-institut.at/wDeutsch/dokumente/pdf/gutachten_ermacora_1991.pdf|title=Gutachten Ermacora 1991|first=Felix|last=Ermacora|format=pdf|date=1991}}</ref> Primjerice, [[Rudolph J. Rummel]] ga je svrstao i kao [[democid]] i kao genocid.<ref name=Rummel305>[[#Rummel|Rummel 1997.]], str. 305</ref>
 
Progon se odvijao u tri faze: prva je bila prilikom njemačkog bijega od nadolazeće [[Crvena armija|Crvene armije]] 1944.-1945., druga odmah nakon poraza Njemačke kada su Nijemci postali "nepoželjan narod", a treća, organizirana, nakon sporazuma u [[Potsdam]]u, koji je prekrojio granice i odobrio "humani" progon Nijemaca iz zapadne Poljske, Čehoslovačke i Mađarske. Događaji su dugo vremena bili tabu tema u Europi, pa i u samoj Njemačkoj, zbog nastojanja da se ne širi mržnja i netrpeljivost nakon mračnog ratnog razdoblja [[1940]]-ih.
 
Tijekom tog masovnog [[pogrom]]a, pri bijegu u Njemačku od 1945. do [[1950]]. poginulo je puno nedužnih civila. Točan broj poginulih Nijemaca je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 500.000<ref name="Biess">[[#Biess|Biess 2006.]], str. 2</ref><ref name=Overmans2004pg299>[[#Overmans|Overmans 2004.]]</ref> do najviše 3 milijuna žrtava,<ref name=Haar271>[[#Ehmer|Ehmer, Ferdinand & Reulecke 2007]], str. 271</ref> čime je to [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|jedna od najvećih katastrofa u modernoj ljudskoj povijesti]].
== Uvod ==
Od 13. stoljeća nadalje, Nijemci su migrirali prema istoku, često uz aktivnu potporu mjesnih knezova i monarha. Od 1900-ih, njemačke zajednice bile su raspršene po [[Prusija|Prusiji]] i [[Baltik]]u, sa velikim gradovima kao što su [[Danzig]] i [[Königsberg]] (danas [[Kalinjingrad]]), [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (dijelovi Mađarske, Rumunjske, Vojvodine) te čak i duboko unutar Rusije, poglavito oko [[Volga|Volge]]. Neki Nijemci na tim područjima bili su zemljovlasnici, kleri i službenici.<ref>[[#Prauser & Rees|Prauser & Rees 2004.]], str. 3</ref> Radikalizacija Njemačke uspostavom Trećeg Reicha dovela je do tzv. ''Drang nach Osten'', pokušaja ekspanzije prema istoku na račun drugih nacija. Treći Reich napao je desetak europskih država, prouzročio desetke milijuna mrtvih i velika razaranja. Nakon [[bitka za Staljingrad|poraza u Staljingradu]] i [[bitka kod Kurska|Kursku]], situacija se preokrenula te je poraz nacizma postao neizbježan.
Redak 26:
Tako je počela serija protjerivanja Nijemaca diljem istočne Europe koju su tada kontrolirali Rusi. Vlasništvo i roba Nijemaca je zaplijenjena te potom prebačena u SSSR, nacionalizirana ili podijeljena stanovnicima tih država. Najviše je bilo protjerivanja iz Čehoslovačke<ref>{{cite news|first=Jolyon |last=Jenkins|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3466233.stm |title=''The Sudeten Germans' forgotten fate''|publisher=BBC News| date=07-02-2004|accessdate=10-10-2011}}</ref> i Poljske.
 
U svibnju 1945., bilo je oko 3.050.000 Nijemaca u Čehoslovačkoj. Već sljedeća tri mjeseca, protjerano je između 700.000 i 800.000 Nijemaca koji su kolektivno okrivljeni za agresiju na Češku. Progon su ohrabrivali češki političari i lokalni stanovnici. Do listopada 1946., oko 1.300.000 Nijemaca je protjerano u Zapadnu Njemačku a oko 800.000 u Istočnu.<ref>{{cite web |url=http://www.radio.cz/en/article/65421 |title=Memories of World War II in the Czech Lands: the expulsion of Sudeten Germans |author=Brian Kenety |publisher=Radio Prahs |date=14 April 2005 |accessdate=6 September 2007}}</ref> Otprilike je sveukupno 2,2 milijuna Nijemaca napustilo tu državu, a u srpnju 1946. je 14.400 pripadnika tog naroda napuštalo granicu dnevno.<ref name="bbc"/> Procjene o broju žrtava tijekom tog razdoblja (od gladi, ubojstava, bolesti i zarobljeništvu u logorima) kreću se od 20.000 do 250.000..<ref name="Wallace">P. Wallace (March 11,. ožujka 2002.). [http://www.time.com/time/europe/magazine/article/0,13005,901020318-216394,00.html "Putting The Past To Rest"], [[Time Magazine]](časopis). Accessed 2007-11-16. listopada 2008.</ref>
===Mađarska===
U [[Mađarska|Mađarskoj]], protjerivanje Nijemaca nisu provodili samo mađarski političari, nego i sovjetski. Već prije rata, oko 60.000 Nijemaca je pobjeglo iz zemlje. <ref name="bbc">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/refugees_01.shtml|last=Wasserstein|first=Bernard|title=''European Refugee Movements After World War Two''|publisher=BBC History|date=17. veljače 2011|accessdate=7. svibnja 2012}}</ref> U siječnju 1945., uhićeno je oko 32.000 Nijemaca i odvedeno na [[prisilni rad]] u SSSR. Jedino Nijemci koji su bili u braku sa Mađarom su pošteđeni. Većini ostalih obitelji je pak izbrisano mađarsko državljanstvo te su morali pronaći novi dom u Njemačkoj.
===Nizozemska===
[[Nizozemska]] je vlada odlučila protjerati oko 40004.000 Nijemaca u operaciji "Crni tulipan". Usred noći, njemačke obitelji su uhićene te im je dan jedan sat da spakiraju 50 kg prtljage prije nego će napustiti zemlju.<ref name=geschiedenes>the documentary [http://geschiedenis.vpro.nl/afleveringen/23997653/ Black Tulip]</ref>
 
===Poljska===
U Poljskoj, [[NKVD]] je uhapsio gotovo cjelokupnu njemačku mušku populaciju istočno od [[Odra|Odre]] te ih deportirao u posebne [[sabirni logor|sabirne logore]]. Nitko nije oslobođen prije 1948. Tek 1950. su logori predani vladi Istočne Njemačke. Brojali su između 122.000 i 150.000 zatvorenika, od kojih je najmanje 43.000 poginulo.<ref>Kai [[#Cornelius|Cornelius, Vom spurlosen Verschwindenlassen zur Benachrichtigungspflicht bei Festnahmen, BWV Verlag, 2004]], pstr. 131, ISBN 3830511655</ref> Poljaci su tada općenito osjećali antagonizam prema Nijemcima zbog ratnih razaranja njihove zemlje ali i milijun poljskih izbjeglica tijekom sukoba. Mnoge skupine su vršile razne nekažnjene zločine protiv Nijemaca, kao što su [[pljačka]]nje, ubojstva, premlaćivanje pa i [[silovanje]].
 
Neki su pak sovjetski vojnici bili prestravljeni nasiljem te su štitili Nijemce.<ref>Matthew[[#Gibney J.& Hansen|Gibney, Randall& Hansen, Immigration and Asylum: From 1900 to the Present, 2005.]], pstr. 199, ISBN 1576077969:<br>"The Poles began driving Germans out of their houses with a brutality that had by then almost become commonplace: People were beaten, shot and raped. Even Soviet soldiers were taken aback, and some protected the German civilians."</ref> Prema nekim procjenama, do 7 milijuna ljudi je protjerano iz Poljske. <ref>[[#Prauser & Rees|Prauser & Rees 2004.]], str. 29</ref>
 
===Rumunjska===
Već nakon ulaska sovjetskih vojnika u [[Rumunjska|Rumunjsku]], započeo je progon Nijemaca iz te države. Neki su prisilno raseljeni dok su drugi dobrovoljno otišli zbog neprijateljske atmosfere prema njihovoj naciji i kulturi. A velik dio je deportiran u SSSR radi prisilnog rada. I ovdje je bilo mrtvih tijekom tog procesa. Od 745.421 Nijemca u Rumunjskoj prije rata 1930. (4 % ukupnog stanovništva),<ref>Hannelore Baier, Martin Bottesch, u.a.: Geschichte und Traditionen der deutschen Minderheit in Rumänien (Lehrbuch für die 6. und 7. Klasse der Schulen mit deutscher Unterrichtssprache). Mediaș 2007, str. 19-36</ref><ref name="herta">{{cite web| title=Herta Müller, Atemschaukel – Vortrag 1.3.2010| url=http://www.ligelue.de/herta_mueller_atemschaukel.pdf| author=Herta Müller| date=01-03-2010| format=PDF| accessdate=22-02-2011}}</ref> samo ih je 400.000 ostalo do [[1950]]. U razdoblju od 1946. do 1950. Nijemci nisu niti imali pravo glasovanja.<ref name="herta"/> [[1992]]. bilo je još samo 119.646 Nijemaca.<ref>[http://www.siebenbuerger.de/portal/land-und-leute/siebenbuerger-sachsen/ Geschichte der Deutschen in Rumänien von Anneli Ute Gabanyi]</ref>
===Sovjetski Savez===
Nakon [[Operacija Barbarossa|njemačke invazije na SSSR]] 1941., [[Staljin]] je naredio [[deportacija|deportaciju]] autothonih Nijemca u Rusiji, koji su tada gledani kao "potencijalni neprijatelji" - otprilike 390.000 Nijemaca kraj [[Volga|Volge]]<ref>[http://library.ndsu.edu/grhc/history_culture/history/stalin2.html Stalin Sends Volga Germans to Siberia], Southern California Chapter Newsletter, Fall 2001.</ref> i 80.000 Nijemaca u [[Lenjingrad]]u - prema istoku zemlje i što dalje od blizine fronte, u Sibir, [[Kirgistan]] i [[Kazahstan]].<ref>[http://www.rollintl.com/roll/grsettle.htm German-Russian Settlement Map]</ref> Tamo su vršili prisilni rad. Procjenjuje se da je otprilike 1 milijun od 1.5 milijuna Sovjetskih Nijemaca raseljeno prema istoku SSSR-a.<ref>[http://flagspot.net/flags/su-wd.html Volga German ASSR (1918-1942)]</ref> Tijekom protuofenzive Crvene armije, otprilike 250.000 Nijemaca je pobjeglo iz [[Šleska|Šleske]] i drugih dijelova Poljske u Njemačku. [[Samuel Sinner]] procjenjuje da je oko 300.000 Nijemaca preminulo zbog posljedica nasilnog premještanja po Rusiji 1941.-1946.<ref>Samuel Sinner, [http://www.schillinggr.org/genocide.html Genocide of Germans in Russia (1915 - 1955)]</ref>
</ref> i 80.000 Nijemaca u [[Lenjingrad]]u - prema istoku zemlje i što dalje od blizine fronte, u Sibir, [[Kirgistan]] i [[Kazahstan]].<ref>[http://www.rollintl.com/roll/grsettle.htm German-Russian Settlement Map]</ref> Tamo su vršili prisilni rad. Procjenjuje se da je otprilike 1 milijun od 1.5 milijuna Sovjetskih Nijemaca raseljeno prema istoku SSSR-a.<ref>[http://flagspot.net/flags/su-wd.html Volga German ASSR (1918-1942)]</ref> Tijekom protuofenzive Crvene armije, otprilike 250.000 Nijemaca je pobjeglo iz [[Šleska|Šleske]] i drugih dijelova Poljske u Njemačku. [[Samuel Sinner]] procjenjuje da je oko 300.000 Nijemaca preminulo zbog posljedica nasilnog premještanja po Rusiji 1941.-1946.<ref>Samuel Sinner, [http://www.schillinggr.org/genocide.html Genocide of Germans in Russia (1915 - 1955)]</ref>
 
Nakon rata, mnogo Nijemaca u Rusiji je deportirano u [[gulag]]e. Oko pola milijuna se preselilo u Njemačku. Ipak, usprkos teškim vremenima, nezaposlenosti i traženju azila u Njemačkoj, njemačka manjina se od svih spomenutih država najviše očuvala u Rusiji. 2002. bilo je 597.212 Nijemaca u toj državi,<ref name=demoscope2002>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php Ethnic groups in Russia], 2002 census, ''Demoscope Weekly''. Retrieved 5 February 2009</ref> od toga oko 350.000 u sibirskoj regiji.
=== Nijemci u JugoslavijiJugoslavija ===
Od oko 540.000 Nijemaca koliko ih je živjelo u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] do [[1941]]. godine, oko 95.000 se našlo u sklopu njemačkih, mađarskih i hrvatskih vojnih jedinica, a oko 245.000 Nijemaca je evakuirano u Njemačku prije nego što je Jugoslavija obnovljena pod [[Tito|Titovim]] režimom.<ref name="detling"/> U razdoblju od listopada 1944. do travnja 1945., preostalih oko 200.000 Nijemaca našlo se u Titovoj Jugoslaviji. Još od 1941. do [[1944]]. je u napadima [[partizani|partizana]] na njemačka naselja okrutno ubijeno oko 1.500 civila. U razdoblju od listopada 1944. do lipnja 1945. okrutno je
strijeljano ili na neki drugi način ubijeno oko 9.500 muškaraca i žena.<ref name="detling"/> Krajem 1944. oko 8.000 žena i 4.000 muškaraca deportirano je u SSSR. S iznimkom od oko 8.000 ljudi, preostalih oko 170.000 etničkih njemačkih civila (od djece do starijih osoba) je u razdoblju od 1945. do 1948. godine bilo otjerano u logore. Oko 51.000 žena, djece i staraca podleglo je bolestima, gladi, drugim nedaćama. Od ukupno oko 64.000 žrtava u Jugoslaviji u razdoblju od 1941. do 1948., oko 40.000 je dokumentirano imenom i prezimenom.<ref name="detling">[http://hrcak.srce.hr/file/58081 Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948., Die Station eines Volkermordes], Donauschwäbische Kulturstiftung, München, [[1998]].; preveo [[Denis Detling]]. Preuzeto 1-10-2010.</ref> [[Mirko Tepavac]], istaknuti partizanski i komunistički rukovodilac za [[Banat]], osobno je napisao da je jugoslavenska vlada "pobjednički samozadovoljno" izvršila pogrom i genocid nad njemačkom manjinom nakon rata.<ref>{{cite web|url=http://hrcak.srce.hr/file/62380| title=Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca |publisher=[[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb |author=Vladimir Geiger |date=2008 |accessdate=20. veljače 2011}}</ref> Neki od najpoznatijih logora za Nijemce nakon rata bili su [[sabirni logor Velika Pisanica]], [[sabirni logor Josipovac]], [[radni logor Valpovo]], [[Logor Knićanin (Rudolfsgnad)]] i [[logor Krndija]]<ref>[http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php/Neka%C5%BEnjeni_zlo%C4%8Dini_nad_Podunavskim_%C5%A0vabama Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama]</ref>
 
[[Nijemci u Hrvatskoj]] smanjeni su sa 98.990 pripadnika prema popisu stanovništva [[1931]]. na samo 10.114 [[1948]]., dakle ostao je samo 1 od 10 Nijemaca.<ref>[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.] Vojska.net. Preuzeto 1. kolovoza 2009.</ref>
 
[[Nijemci u Vojvodini]] također su bili podvrgnuti torturi. 1931. bio je registriran 328.631 Nijemac u toj pokrajini, čime su bili treća najbrojnija zajednica, iza Srba i Mađara. 1948., bilo ih je još samo 28.869,<ref>[http://www.hungarian-history.hu/lib/hmcb/Tab21.htm Hungarian History] Karoly Kocsis, Eszter Kocsis-Hodosi: Hungarian Minorities in the Carpathian Basin - Ethnic structure of the population of the present territory of Vojvodina (1880-1991) </ref> a taj broj se nastavio smanjivati do [[1980]]-ih.
Line 204 ⟶ 203:
== Analize događaja ==
[[Datoteka:GuentherZ 2005-06-25 2116 Unterretzbach Heimatdenkmal.jpg|desno|mini|200px|Spomenik protjeranim Nijemcima na kojem piše: "Pravo na domovinu je pravo čovjeka."]]
Njemački pisac [[Günter Grass]] je u romanu ''Korakom raka'' opisao događaj simboličnom pričom o brodu Willhelmu Gustloffu kojeg su 30. siječnja 1945. potpilepotopile sovjetske snage, te sa njim 9.000 njemačkih izbjeglica, od kojih su 4.000 bili djeca. <ref>[[#Prauser & Rees|Prauser & Rees 2004.]], str. 1</ref> Profesor dr. [[Alfred de Zayas]] je nazvao progon Nijemaca genocidom i jednim od najvećih prešutnih zločina saveznika. U svojoj je izjavi rekao:
<blockquote>"Kada sam bio student povijesti na [[Harvard]]u 1970., nisam znao ništa o protjerivanju Nijemaca. Nijedan od mojih profesora povijesti nije smatrao taj događaj ni vrijednim spominjanja, a kamoli vrijednim istraživanja. Zanimljivo, o tom događaju nisam prvi put čuo na predavanju iz povijesti, nego na seminaru o pravilu ratovanja...Ubrzo sam otkrio da nije slučajnost što nema gotovo ništa napisano na engleskom o toj temi - ona je bila tabu...[[Nürnberški proces]] je odredio da je njemački politički vrh počinio ratne zločine i [[zločin protiv čovječnosti]] na temelju tih masovnih progona. Zbog toga je upravo i specifična anomalija da su se sami saveznici uključili u politiku progona mnogo većih razmjera od onih koje su počinili nacisti."<ref>Dr. Alfred de Zayas [http://www.meaus.com/Expulsion_of_Germans.html Expulsion of Germans, genocide against Germans]</ref></blockquote>
Rudolph J. Rummel je progon nazvao [[democid]]om. [[Martin Shaw]] i and W.D. Rubinstein su progon nazvali genocidom.<ref name="Shaw"/><ref name="Rubinstein"/> [[Felix Ermacora]] je 1991. napisao da je protjerivanje Sudetskih Nijemaca bio genocid.<ref name="Ermacora"/> Sveukupno, oko 1/7 njemačke nacije je bila zahvačena raseljavanjem i bijegom. Danas su potomci njemačkih izbjeglica integrirani u njemačko društvo i imaju njemačko državljanstvo te udruge kojima podsjećaju na događaj.
Line 214 ⟶ 213:
{{Izvori}}
===Literatura===
* {{cite book|ref=Cordell|title= Ethnicity and democratisation in the new Europe|first=Karl|last=Cordell|publisher=Routledge|location=London|year=1999|isbn=0-415-17312-4}}
* {{cite book|ref=Curp |title=A clean sweep?: the politics of ethnic cleansing in western Poland, 1945-1960|first=T. David | last=Curp|publisher=University of Rochester Press|year=2006|isbn=1-58046-238-3}}
* {{cite book|title=Herausforderung Bevölkerung: zu Entwicklungen des modernen Denkens über die Bevölkerung vor, im und nach dem "Dritten Reich"|first=Josef, Ursula & Jürgen|ref=Ehmer| last=Ehmer, Ferdinand & Reulecke | publisher=VS Verlag|year=2007|isbn=3531155563}}</ref>
* {{cite book|ref=Frank|last=Frank|first=Matthew James|title=Expelling the Germans: British Opinion and Post-1945 Population Transfer in Context|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=9780199233649}}
* {{cite book|ref=Fritsch-Bournazel |title=Europe and German unification| first=Renata |last=Fritsch-Bournazel|publisher=Berg Publishers|year=1992|isbn=9780854966844}}
* {{cite book|ref=Gibney & Hansen|title=Immigration and asylum: from 1900 to the present, Volume 3|first=Matthew J. & Randall|last=Gibney & Hansen|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=1576077969}}
* {{cite book|ref=Kacowicz & Lutomski|first=Arie Marcelo & Pawel|last=Kacowicz & Lutomski| title=Population resettlement in international conflicts: a comparative study|publisher=Lexington Books|year=2007|location=Lanham, Maryland|isbn=073911607}}
* {{cite book|ref=Naimark |title=Fires of hatred: ethnic cleansing in twentieth-century Europe|first=Norman M. |last=Naimark|publisher=Harvard University Press|year=2001|isbn=0-674-00994-0}}
* {{cite book|ref=Osmańczyk|title=Encyclopedia of the United Nations and international agreements|first=Edmund Jan |last=Osmańczyk|publisher=Routledge|year=2003|isbn=0-415-93924-0}}
* {{cite book|ref=Rubinstein|title=Genocide, a history|first=W.D.|last=Rubinstein|year=2004|publisher=Pearson Education Ltd.|isbn=0 582506018}}
* {{cite book|ref=Rummel|title=Death by government|first=Rudolph Joseph|last=Rummel|edition=6|publisher=Transaction Publishers|year=1997|isbn=1560009276|location=New Brunswick, New Jersey}}</ref>
* {{cite book|first=Peter H. & Rainer |last=Schuck & Münz|ref=Schuck|title=Paths to Inclusion: The Integration of Migrants in the United States and Germany|publisher= Berghahn Books|year= 1997|isbn=1571810927|location=Oxford}}
* {{cite book|ref=Shaw|title=What is genocide?|first=Martin|last=Shaw|publisher=Polity|year=2007|isbn=0745631827}}
* {{cite book|first=Jürgen |last=Weber|ref=Weber| title=Germany, 1945-1990: A Parallel History|publisher=Central European University Press|year=2004|isbn=9639241709}}
===Ostali izvori===
* {{cite book | ref=Biess|first=Frank |last=Biess | year =2006 | title =Review of Dagmar Barnouw, The War in the Empty Air: Victims, Perpetrators, and Postwar Germans | publisher =H-Net Reviews | url =http://www.h-net.org/reviews/showpdf.cgi?path=288521147364241 | format =pdf }}
* {{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=DxdTiEzRJOMC&dq=Vom+spurlosen+Verschwindenlassen+zur+Benachrichtigungspflicht+bei+Festnahmen&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|first=Kai |last=Cornelius|ref=Cornelius|title= Vom spurlosen Verschwindenlassen zur Benachrichtigungspflicht bei Festnahmen|publisher=Berliner Wissenschafts Verlag (BWV)|year= 2004|location=Berlin|isbn= 3830511655}}
* {{cite book|ref=Overmans|title=Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg|first=Rüdiger|last=Overmans|edition=3|publisher=Oldenbourg Wissenschaftsverlag |year=2004|isbn=3486200283|language=GermanNjemački|chapter=Relevanz der Ergebnisse. Vertreibungsverluste|url=http://www.google.de/books?id=q4L9p1T0m1EC&pg=PA299}}
* {{cite book|ref=Prauser & Rees|url=http://cadmus.iue.it/dspace/bitstream/1814/2599/1/HEC04-01.pdf |title=The Expulsion of 'German' Communities from Eastern Europe at the end of the Second World War|first=Steffen & Arfon|last=Prauser & Rees|publisher=European University Institute, Florence. HEC|year=2004}}
== Poveznice ==
Redak 237:
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat =Category:Refugees of World War II in Germany
}}
*[http://www.dwelle.de/dw/article/0,,2282270,00.html „Bijeg, progon, integracija“ – o sudbini njemačkih ratnih izbjeglica]
*[http://www.osijek031.com/osijek.php?najava_id=13489 Krndija: obilježavanje Dana progona Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata]
*[http://www.vjesnik.com/pdf/2003%5C12%5C22%5C12A12.PDF Tko su i što od nove vlasti žele hrvatski folksdojčeri]
*[http://dalje.com/hr-hrvatska/podunavski-nijemci-obiljezili-dan-progona/432730 Podunavski Nijemci obilježili Dan progona] na ''Dalje.com''
*[http://stari.hrv.hr/newportal/vijesti/vijest.php?clanak=8479 60. gdišnjica progona Nijemaca i Austrijanaca]
*[http://www.scc-online.org/ph08feb.pdf Izbjeglički logor Ry u Danskoj (1945.-1949.] (u PDF-u)
 
[[ca:Expulsió]]
[[da:Udvisning af tyskere efter Anden Verdenskrig]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Progon_Nijemaca_nakon_Drugog_svjetskog_rata"