Razlika između inačica stranice »Idrija«

Dodano 4.029 bajtova ,  prije 8 godina
UNESCO okvir, znamenitosti i slike
(povijest i slike)
(UNESCO okvir, znamenitosti i slike)
| izvorno_ime =
 
| slika_panorama =Idrija town square.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =GlavniPanorama gradski trgIdrije
 
| slika_lokacijska_karta_država = Slovenija
| stanovništvo_godina = 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 5.878<ref>Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine</ref>
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| bilješke =
}}
'''Idrija''' ([[njemački]]: ''Idria'', [[talijanski]]: ''Idria'') je grad i središte [[Općina Idrija|istoimene općine]] u zapadnoj [[Slovenija|Sloveniji]], [[Primorska]]-[[Goriška (regija)]]. Grad Idrija već stoljećima svoje postojanje duguje rudnicima [[živa|žive]], nekad najbogatijim na svijetu, koji su danas pred zatvaranjem zbog finacijske neisplativosti. Kako su upravo u Idriji Europljani ponovno otkrili živu 1490. godine, te su sačuvani dijelovi nekada najvećeg kompleksa za vađenje žive na svijetu, Idrija je 2012. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] pod nazivom "Baština žive", zajedno sa [[Španjolska|španjolskim]] rudarskim gradom [[Almadén]]om.
[[Datoteka:AntonijevRov-Idrija-Valvasor.jpg|mini|lijevo|<center>AntonijevJanez RovVajkard Valvasor, glavni''Idrija ulaz u rudnik i rodna kuća slovenskog inžinjera1689.'', [[Stanko Bloudek|Stanka Bloudekabakrorez]]]]
 
==Zemljopis==
[[Datoteka:Gerwerkenegg1.JPG|mini|lijevo|<center>Dvorac Gerwerkenegg u srcu Idrije]]
Idrija se nalazi na zapadu Slovenije u pokrajini [[Primorska|Primorskoj]] i statističkoj regiji [[Goriška (regija)|Goriškoj]]. Grad se smjestio na gornjem toku rijeke [[Idrijica|Idrijce]], podno planine [[Javornik (Slovenija)|Javornik]], na nadmorskoj visina od 335 m.
 
==Povijest==
 
[[Datoteka:Gerwerkenegg1.JPG|mini|lijevo|<center>Dvorac Gerwerkenegg u srcu Idrije]]
[[Datoteka:AntonijevRov-Idrija.jpg|mini|lijevo|<center>Antonijev Rov, glavni ulaz u rudnik i rodna kuća slovenskog inžinjera [[Stanko Bloudek|Stanka Bloudeka]]]]
Idrija danas vjerojatno ne bi postojala da u 15. stoljeću na ovom području nije otrkiven vrlo bogat izvor žive. Legenda kako ju je otkrio seljak Škafar ulijevajući vodu iz bunara u kantu, vidjevši neki sjaj u vodi. Pokušavši ponijeti kantu otkrio je da je tako teška da je nije mogao ni maknuti. Otišao je u Škofja Loki i tamo su otkrili kako je riječ o živi.
U Idriji se počela iskapati ruda žive u posljednjem desetljeću 15. stoljeća a do 1508. godine pronađene su velike žile rudače, najveće na svijetu. Naglim bogaćenjem mjesta došlo je do izgradnje Crkve sv. Trojstva (sagrađena u 16. st.), a 1527. godine i Idrijskog dvorca ''Gewerkenegga'' koji nikada nije služio za obranu, nego kao dom vlade. God. 1575., rudnik u je cjelini došao pod upravu [[Austrija|austrijske vlade]], koja ga je posjedovala sve do 1918. god. U to vrijeme je rudarenje žive modernizirano, a izgrađene su i visoke peći za ispaljivanje rude i pumpe za crpljenje vode iz rudnika. Rudnike su koncem 17. i početkom 18. stoljeća, za vrijeme [[Napoleon]]a, kratko okupirali [[Francuzi]].
Grad se poslije francuske okupacije polako stabilizirao i doživio je najbolje godine neposredno prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tijekom rata rudnici su stagnirali, a nakon rata dolazi pod [[Italija|talijansku vlast]], tijekom kojeg razdoblja propada. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ugovorom iz 1947. godine, Idrija je postala dio [[SFRJ|Jugoslavije]], i započela je posljednja modernizacija rudnika brojnim strojevima i rotacijskim pećima. Rudnik se počeo zatvorati 80-tih godina 20. stoljeća, kada je vrijednost žive pala na burzi, zbog čega je uslijediloa masovno napuštanje industrije žive.
 
==StanovištvoZnamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Idrija je imala 5.878 stanovnika.
|ime mjesta = Baština žive. [[Almadén]] i Idrija
|slika = Idrija 01.JPG
|godina = [[2012.]] <small>(36. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1313
|država = {{ZD+X/S|SLO}} {{ZD+X/Š|ŠPA}}
}}
[[Datoteka:HotelJozef1-Idrija.jpg|mini|<center>Hotel Jozef]]
Tek je nekoliko mjesta u Sloveniji koja u bližoj okolici imaju toliko zanimljivih mjesta kulturne ili povijesne baštine i prirodne atrakcije, te tehnološkog naslijeđa, kao što je Idrija. Neka su tek zanimljivima svjedočanstva, danas samo ostaci, kao što je šumska željeznička pruga Idrija Lauf u indrijskim grabljema, kojosim kulturnog je primjer očuvanja i održavanja, među najzanimljivije Idrije i prekrasnom gradu Slovenije.
Samim mjestom dominira veličanstveni "dvorac" ''Gewerkenegg'', koji nije pravi [[dvorac]] po pravilima gradoslovja (kastelologije) jer nikada nije bio središte feudalnog posjeda i nije građen za obranu. Izgrađen je 1527. godine kao upravna zgrada [[rudnik]]a i skladišta za živu (i hranu i kada je zima onemogućavala normalan pristup Idriji). Tijekom obnove, koja još uvijek traje, otkriveno je dvorište s [[arkada]]ma i slikovita ukrasna arhitektura. Danas je zgrada [[muzej]]a Idrije (osobito zanimljivog po svojoj zbirci rudarstva i [[čipka|čipke]]) i glazbena škola.
U Idriji se nalazi i najstarije [[kazalište]] u Sloveniji, izgrađeno 1769. godine, koje je 80-ih i 90ih bila kino dvorana, ali je sada zatvoreno.
 
Rudarski muzej se nalazi u bivšoj jami Franjo (''Frančiške'') gdje su dvije dvorane s rastavljenim starim rudarskim strojevima. U blizini se nalazi obnovljena rudarska kuća iz druge polovice 18. stoljeća.
Rudarski muzej Antonijev rov je smješten u napuštenom rudniku čiji je glavni ulaz zapravo kuća u kojoj je rođen [[Stanko Bloudek]], slovenski zrakoplovi dizajner, sportaš, i dizajner sportskih predmeta.
 
''Kamšt'' je sada najveći drveni [[kotač]] u Europi i jedno od najvećih tehničkih čuda Slovenije. Ime mu vjerojatno potječe od njemačke riječi ''Kunst'' ("umjetnost, umijeće"). Bio je dio sustava od nekoliko kotača i pumpi kojima se vadile opasne vode iz rudnika prije oko 200 godina. Promjerom od 13 metara, sa horizontalnom šipkom dugom 67 metara uvid i 340 metara duboko u spilju na čijem dnu se nalazi pumpa za vodu. Nakon što je 1948. godine poplava odnijela branu na Idrijci (od koje je voda usmjeravana kroz kanale, tz. "rake" do vodenog kotača), Kamšt je zauvijek zamro i nakon obnove se može rotirati samo ručno.
 
''Klavže'' (tzv. "slovenske piramide") su posebne brane koje su izgrađene na rijeci Idrijci kako bi se iz šuma na brdima skupljalo drvo koje je bilo potrošna roba u rudarstvu. Najstarija je klavža na Idrijci, izgrađena u 1774. godine po nacrtima [[Jožef Mark|Jožefa Marka]] kod rudnika jamomerca, imala je promjer 41,4 metara od brijega do brijega i debljinu od 10,8 metara. Tu se nakupljalo do 210.000 m² vode. U blizini se nalaze i Belčne klavže (na potoku Belca) i Putrihove klavže, te klavže na Ovčjakarici (Klavžarica) u dolini Kanomljica. Najmlađe klavže su sagrađene za francuske okupacije 1813. godine. Kada se poboljšao cestovni prijevoz u ranim godinama 20. stoljeća, klavže su napuštene. Danas su sve klavže obnovljene, a Kanomeljske klavže su ponovno u uporabi ali voda kojju akumuliraju se sada koristi za pokretanje turbine za malu hidroelektranu u dolini Klavžarica Kanomljica.
 
Upravo zbog ovih znamenitih ostataka rudarskih kompleksa, nekada najvećeg rudnika žive na svijetu, Idrija je postala UNESCO-va [[svjetska baština]].
 
<gallery>
Slika:Idrija town square.jpg|<center>Središnji gradski trg
Slika:Hiša.JPG|<center>Rudarska kuća (''Rudarska hiša'')
Slika:Kamst-Idrija.JPG|<center>''Kamšt''
Slika:Rake-Idrija.JPG|<center>''Idrijske rake''
Slika:Klavze-Idrijca.JPG|<center>''Klavža'' na Idrijci
</gallery>
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==