Razlika između inačica stranice »Bokmål«

Obrisana 273 bajta ,  prije 9 godina
bez sažetka
m (robot Dodaje: xmf:ბუკმოლი)
'''Bokmål''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=nob nob]; u prijevodu ''knjiški jezik'') zvan katkad i [[riksmål]] (''državni jezik'' ), jedan je od šest [[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavskih]] jezika. Kao i ostaledrugi standardnestandardni Norveškinorveški jezik, [[Nynorsk]], to je u biti pisani jezik, kao iali većina NorvežaniNorvežana govoregovori dijalektima koji use više različitimili stupnjevimamanje razlikovatirazlikuju od pisanog jezika. Bokmål je blizu, a dijelom proizlazi iz [[DanskiDanskog]] jezikjezika 19. stoljeća. Od dva oblika Norveškinorveškog standarda, Bokmål je najstarijistariji i najrasprostranjenijirasprostranjeniji througoutmeđu zemljegovornicima, procjenjujeprema procjeni njime se udiosluži 85-90% stanovništva u [[NorveškaNorveškoj]]. Iznimka su zapadnezapadni dijelovi Norveške, biligdje većina govornika još uvijek koristesluži Nynorsknynorskom. Bokmål je standardnistandardna najčešćeinačica podučavaonorveškoga stranimjezika studentimakoju Norveškinajčešće jezik.uči Višestrani konzervativnastudenti. Konzervativnija pravopisnepravopisna normenorma, poznatijipoznatija kao Riksmålriksmål, nije službeni jezikjezični oblikuoblik, ali naširoko koristi odje straneupotrebljavaju novinanovinari i autoraautori.
 
==Povijest==
 
Prvi jezik pravopisapravopis službeno usvojen je uusvojen 1907. pod imenom Riksmålriksmål, nakona štona jenjemu use razvojuradilo od 1879. To je adaptacijau pisanogbiti Danskiprilagođeni danski književni jezik, štojer je uobičajeno odu prošlosti unijuNorveška bila u uniji s Danskom, napa Danosu tim dano-Norveškinorveškim jezikom govoregovorile Norveškinorveške urbanegradske i intelektualne elite, posebice u glavnom gradu. Kada velikisu konzervativnivelike listkonzervativne novine Aftenposten usvojen1923. 1907počele pravopisaobjavljivati utekstove 1923,s Danskinovim pisanjepravopisom, danski je jezik praktički izvanizašao iz uporabe u Norveškoj.
 
Ime bokmål službeno je usvojeno 1929., a predložene su i radikalnije jezične reforme da bi se u budućnosti oba jezična oblika ujedinila u ''Samnorsk''. Ovoj se reformi, međutim, protive intelektualci koji zagovaraju stariju ortografiju i riksmål. Nakon Drugog svjetskog rata pojačala se borba protiv zbližavanja dviju standarda u samnorsk, pa su naknadne jezične reforme u bokmålu pravopisno bliže rješenjima koja zastupaju pristaše konzervativnijeg riksmåla.
Ime Bokmål službeno usvojen u 1929, zajedno s novim i radikalne reforme jezik, s ciljem da se ujedine dvije jezičnih oblika u''Samnorsk'', negdje u budućnosti. Ova reforma je, međutim, sastao s snažnom protivljenju početku od strane intelektualne elite, koja vodi starija othography i ime Riksmål. Nakon drugog svjetskog rata u borbi protiv Samnorsk porastao i postao više popularan pokret, više ili manje bez presedana u Norveškoj do tog datuma. Kasnije jezik reforme obrnuti mnogo radikalnih oblika u Bokmål, tako da je danas pravopis je blizu onome što je zastupao pristaše Riksmål. Proces ujedinjenja jezik bio je zaustavljen od 1960-veze, ali ne i službeno napustio do 2002.
 
U školama je za vrijeme Drugog svjetskog rata naglo pao broj polaznika na riksmålu/bokmålu,a nynorsk je
Od toga da bude jedini jezik uči u školama krajem 19. stoljeća, Riksmål / Bokmål doživjela nagli pad prema Drugog svjetskog rata, kada je Nynorsk proširena na većini županija Norveške, ukupno više od jedne trećine učenika u osnovnim školama su učio na tom jeziku obliku. Nakon rata, stol je bio uključen, a Bokmål ponovno mnogo zemlje do 1975. Nakon što je manje prema recesiji 1990, Bokmål su od spor, ali stalni porast i sada (2011) jezik od 87% od osnovne škole. Nynorsk je sada samo regionalni jezik za zapadni četiri županije Norveške.
učilo više od jedne trećine učenika. Nakon rata došlo je do novih jezičnih reformi, bokmål je ponovno populariziran i bilježio je stalni porast. Danas se taj jezični oblik poučava u gotovo 90% norveških osnovnih škola, a nynorsk je popularniji jezični oblik u regijama na zapadu Norveške.
 
Jedan je od dva člana [[norveški jezik|norveškog makrojezika]] [nor]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nor Ethnologue (16th)]</ref>.
Anonimni suradnik