Slavko Cuvaj: razlika između inačica

U upravnu službu stupa kao računarski savjetnik u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]. Od [[1885.]] do [[1905.]] godine je podžupan u [[Osijek]]u i [[Požega|Požegi]], od [[1905.]] do [[1906.]] godine [[Ličko-krbavska županija|ličko-krbavski]] [[župan|veliki župan]], a od [[1908.]] do [[1909.]] godine vrhovni načelnik u [[Zagreb]]u. U razdoblju od [[1909.]] do [[1910.]] godine predstojnik je Odjela za unutrašnje poslove u Zagrebu te podban za banovanja [[Pavao Rauch|Pavla Raucha]] (imenovan [[5. srpnja]] [[1909.]] godine).▼

Banom je imenovan [[20. siječnja]] [[1912.]] godine. Nije mogao slomiti [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpsku koaliciju]]. Sabor koji je već bio sazvan za [[7. veljače]] na njegov je prijedlog [[27. siječnja]] [[1912.]] godine raspušten. [[4. travnja]] suspendiran je Ustav, dok je on [[5. travnja]] postavljen za komesara. Omladinac [[Luka Jukić]] izvršio je na njega [[8. lipnja]] [[1912.]] u Zagrebu neuspio atentat.<ref>[http://www.gordogan.com.hr/gordogan/wp-content/uploads/2011/10/d-1912-06-08-Jukicev-atentat.pdf Gordogan: Jukićev atentat 8. lipnja 1912.], preuzeto 3. kolovoza 2012.</ref> U to vrijeme jugoslavenska nacionalna revolucionarna omladina bila je u svom punom poletu. Za njegova režima vodio se [[Prvi balkanski rat|Balkanski rat]]. Veliki i nenadani uspjesi [[Srbija|Srbije]] u tom ratu primorali su bečke i peštanske vladajuće krugove da popuste Hrvatskoj. Nakon što je [[31. listopada]] atentat ponovljen, Cuvaj je [[22. prosinca]] "poslan na dopust" i više se nije vraćao na položaj komesara. Uprava je bila povjerena dr. Unkelhäuseru, a kad je Cuvaj razriješen službe, imenovan je novim komesarom barun [[Ivan Skerlecz]].▼

[[Miroslav Krleža]] o njemu je napisao: „''"krvolok i tiranin svog vlastitog naroda"''“ koji je za odlikovanje dosljednog provođenja antislavenske politike i za promicanje tuđinske vlasti dobio [[barun]]sku titulu.▼