Jajačka banovina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 12:
Ljeta je te iste godine Bosansko Kraljevstvo palo pod tursku vlast, kad je osmanski sultan [[Mehmed II.]] napao i zauzeo Bosnu te i grad Jajce.
Jajačka i susjedna Srebrnička banovina bile su dijelom obrambenog lanca koji su još činile [[Šabačka banovina|Šabačka]] (stvorena 1476.), [[Beogradska banovina|Beogradska]] i [[Severinska banovina]]; lancem vojnički uređenih upravnih jedinica kralj je namjeravao suprotstaviti se turskim navalama.<ref name="archive">[http://www.archive.org/stream/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft_djvu.txt
Unatoč svemu, pa čak i istoj vojno-civilnoj upravi, jer su često imale istog bana, nije se pokazala korisnom.<ref name="archive"/> Strateški se situacija nije mnogo promijenila. Osmansko je Carstvo zadržalo utvrđene strateške gradove Ključ i Kamengrad koji se nalaze u dolini rijeke Sane, a osvojili su ih kad je pala Bosna. Tako su mogli iz tog pravca te preko Livanjskog i Duvanjskog polja u svakom trenutku provaljivati u Hrvatsko Kraljevstvo postrojbama svake veličine, bez ikakve potrebe dirati se u utvrde u Jajačkoj banovini.<ref name="archive"/>
To obrazlaže brojen osmanske provale u i preko hrvatskih krajeva od 1468. pa sve do sedmogodišnjeg primirja od 20. kolovoza 1503. godine.<ref name="archive"/> U tom razdoblju Osmansko se Carstvo nije gnjavilo osvajanjem hrvatskih gradova i krajeva, nego su se usmjerile na gospodarsko iscrpljivanje protivnika pustošenjem polja, pljačkom te otimanjem ljudi odnosno hvatanjem roblja.<ref name="archive"/>
=== Osloboditeljski Korvinov pohod 1463. ===
| |||