Razlika između inačica stranice »Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije«

bez sažetka
:„[...] ''inzistiranje optuženoga na postojanju srpskoga kao posebnoga jezika nema realnu podlogu. U jezikoslovnome smíslu [[srpskohrvatski jezik]] ne može se razdvojiti na dva ili više jezika. Iako nacionalisti kao što je optuženi mogu inzistirati na uporabi „srpskoga“ ili „hrvatskoga“ ili „bosanskoga“ jezika, to su samo različite oznake koje se daju istomu članu južnoslavenskog ogranka indoeuropske porodice jezika. Razlike u pisanju, sintaksi i izgovoru nisu dovoljno značajne da bi se "srpski", "hrvatski" i "bosanski" tretirali kao odvojeni jezici. Svaka eventualna autonomija koja zaista postoji između tih takozvanih "različitih jezika", potječe od ideoloških i političkih vrijednosti koje su sa znanstvenoga, jezikoslovnog stajališta, bezvrjedne"'' ”
:Dalje se tekstovi koje se nalaze na mrežnim stranicama Haškog suda ostvaruje najradije u ijekavskoj srpskoj inačici, no moguće su i druge kombinacije. <ref>http://bib.irb.hr/datoteka/388883.Poteskoce_Grcevic_Jezik2008_55_5.pdf [[Mario Grčević]], Poteškoće u priznavanju hrvatskoga jezika u inozemstvu]</ref>
 
* Theodor Meron, predsjednik Žalbenog vijeća Haškog suda u slučaju Gotovina – Markač, potpisao je "odbijenicu" na zahtjev 12 vojnih i pravnih stručnjaka iz [[SAD]]-a, [[Kanada|Kanade]] i [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji su tražili da Vijeće oslobodi generale, upozoravajući da će, prihvate li se obrazloženja prvostupanjske presude, ''[[de facto]]'' postati nemoguće [[rat]]ovati jer sve može biti zločin.<ref>http://danas.net.hr/hrvatska/zalbeno-vijece-u-haagu-odbilo-pismo-strucnjaka</ref>
 
 
40

uređivanja