Poljička Republika: razlika između inačica

 

[[Poljica]] su bila administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike, koji je svoju samostalnost baštinio od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] do okupacije [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] vojske početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Naziv potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine [[Mosor]]. Sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a drevna Poljička knežija je bila podijeljena na 12 katuna, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Svaki katun je u rano jutro na dan svetog Jure ([[23. travnja]]) birao svog katunara, a oni su, nakon vjerske svečanosti na Gracu (u [[Gata|Gatima]]), silazili zajedno s narodom u Podgradac i birali velikog kneza za jednu godinu. Tradicionalne poljičke katune čine:

 

Gornja Poljica čine današnja mjesta: [[Donji Dolac]], [[Putišići]], [[Srijane]], [[Gornji Dolac]] i [[Trnbusi]]. Srednja Poljica uključuju današnja mjesta: [[Donje Sitno|Donje]] i [[Gornje Sitno]], [[Srinjine]], [[Tugare]], [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[Naklice]], [[Gata]], [[Zakučac]], [[Čišla]], [[Ostrvica (Omiš)|Ostrvica]], [[Zvečanje]], [[Smolonje]], [[Kostanje]], [[Seoca]] i [[Podgrađe (Omiš)|Podgrađe]]. Primorska, odnosno Donja Poljica čine mjesta: [[Podstrana]], [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], [[Dugi Rat]] i [[Duće]].<ref>Poljički zbornik, svezak prvi, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana - Priko, Zagreb, 1968.</ref>