Albrecht von Wallenstein: razlika između inačica

Odgojen je u češkoj [[Protestantizam|protestantskoj]] sredini, od [[1604.]] je u službi Habsburgovaca, a svoj položaj je učvrstio prešavši na katolicizam. Nakon poraza čeških pobunjenika na Bijeloj Gori, kojemu je pridonio, došao je u posjed 68 imanja pobunjenika, a [[1624.]] stekao je naslov vojvode od Friedlanda. Kad se danski kralj [[Kristijan IV.]] umiješao u rat, Wallenstein je pomogao caru [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu II.]], organiziravši [[Plaćenici|plaćenićkuplaćeničku vojsku]] od 40.000 ljudi. Kao vrhovni carski zapovjednik ostvario je niz pobjeda nad protestantskim knezovima i nad danskim kraljem. Posjede i naslove proširio je na vojvodstvo Mecklenburg i kneževinu [[Żagań|Sagan]]. Glasovi o njegovim planovima i nepovoljni ishodi bitaka pobudili su sumnju suparničkih knezova katoličke lige, te mu je [[1630.]] na Regensburškom saboru izbornih knezova oduzeto vrhovno zapovjedništvo. Tu mu je funkciju car Ferdinand ponovno ponudio sljedeće godine, a Wallenstein je prihvatio. Poslije izgubljene bitke kod Lützena [[1632.]] povukao se u Češku. Optužen je kao [[veleizdajnik]] i ubijen pri bijegu u [[Weimar]].