Razlika između inačica stranice »Željko Sabol«

Dodano 179 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
(Dodatci članku i izvori.)
'''Željko Sabol''' ([[Bjelovar]], [[26. studenoga]] [[1941]]. - [[Zagreb]], [[5. rujna]] [[1991]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]], [[slikar]], [[tekstopisac]] i [[autor]] [[šansona]], [[likovna kritika|likovni]] [[kritičar]], [[leksikograf]] i [[povjesničar umjetnosti]].
 
==Životopis==
Željko Sabol rodio se u Bjelovaru 1941. godine. U rodnom gradu završio je [[Popis gimnazija u Hrvatskoj|gimnaziju]], a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u [[1967.]] godine. Bio je [[kustos]] [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradskog]] [[muzej]]a u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila ''[[Rusan]]a''. Antologijsku pjesmu ''Kad izgovorim tvoje ime'', prvi put je objavio u ''[[Hrvatski tjednik|Hrvatskom tjedniku]]'', [[1971]]., zatim u prvom broju ''Rusana'', glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u [[Čakovec|čakovečkom]] ''[[Hrvatski kolendar|Hrvatskom kolendaru]]'', cjelokupna neprodana naklada je [[hrvatsko proljeće|zabranjena]], a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući [[Igor Mandić|Igoru Mandiću]] i [[Jure Kaštelan|Juri Kaštelanu]] obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum [[1975]]., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"]]. Bio je član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Hrvatskog centra [[PEN]]-a.
 
Nagrižen ozbiljnom bolešću<ref name="Medar">[[Mladen Medar|Medar, Mladen]], ''Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar'' // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. {{Hrčak|id=114245}}, str. 251., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> i jer nije mogao podnijeti [[Domovinski rat|velikosrpsku agresiju]] na [[Hrvatska|Hrvatsku]] izvršio je samoubojstvo [[1991]]. godine<ref>[http://www.kgz.hr/default.aspx?id=4840 Knjižnice grada Zagreba: Željko Sabol], preuzeto 18. srpnja 2012.</ref><ref name="magicus">[http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=53671 Magicus.info magazin: Dogodilo se na današnji dan... 26. studenog 1941. - Željko Sabol], preuzeto 17. srpnja 2012.</ref>.
 
Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru.<ref name="Medar"/>
 
==Književno stvaralaštvo==
Objavio je više knjiga [[pjesma|pjesama]], polemika i kritika. Za gimnazijskih dana objavljuje prvu pjesmu, prvu likovnu kritiku i prvi prikaz jedne knjige u lokalnim novinama, ''[[Bjelovarski list|Bjelovarskom listu]]'' u kojemu je s prekidima surađivao sve do [[1990.]] godine.<ref name="Medar"/> Kao student bio je urednikom kulturne rubrike ''[[Studentski list|Studentskog lista]]'' i ''[[Poleta]]''. Mnoge su njegove [[šansona|šansone]] uglazbljene (''Ostala si uvijek ista'', ''Stare ljubavi'', ''Prijatelji stari, gdje ste'', ''Proljeće bez tebe'', ''Nije bilo lako'', ''Samo simpatija'' i druge) a izvodili su ih poznati izvođači kao što su [[Mišo Kovač]] (album ''[[Uvijek ima nešto dalje]]''), [[Tereza Kesovija]], [[Gabi Novak]], [[Ibrica Jusić]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/157642/Default.aspx Slobodna Dalmacija: Nije bilo lako biti Željko Sabol. Obilježena dvostruka obljetnica antologijskog pjesnika], preuzeto 17. srpnja 2012.</ref> [[Arsen Dedić]] prvi je uglazbio Sabolove verse, a prvi izvođač jedne njegove pjesme, ''Pusti me da spavam'', bila je Gabi Novak.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010906/kultura.htm Slobodna Dalmacija: Deset godina od smrti Željka Sabola - Prisjećanje u Leksikografskom zavodu. Hrvatska kao živa rana.], 6. rujna 2001., preuzeto 18. srpnja 2012.</ref>
 
==Slikarsko stvaralaštvo==