Trg Petra Preradovića (Zagreb): razlika između inačica

 

== Povijest ==

Lokacija trga (A trg ili Margaretski trg) utvrđena je regulatornom osnovom iz [[1887.]], odluka o njegovu uređenju bit će donesena tek 1895., kada je parcelizirano zakladno zemljište. Godine 1897. srušene su sve kuće između Margaretske i Preobraženske, a trg će dobiti današnji naziv Trg Petra Preradovića. Godinu poslije započela je izgradnja kuća uz istočni obod trga. Uz sjeveroistočni obod izgrađena je prema projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] monumentalna [[Palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu|palača Prve hrvatske štedionice]], a uz jugoistočni palača Farkaš arhitektonskoga biroa Hönigsberg & Deutsch (Bogovićeva 9/ Preradovićev trg 2). Izgradnjom dviju palača definitivno je utvrđen građevni pravac Bogovićeve ulice.

Zapadni obod Preradovićeva trga počeo se formirati znatno ranije i njegovo će oblikovanje trajati sve do tridesetih godina 20. stoljeća. Među prvima na zapadnom obodu trga 1886. izgrađena je kuća Granitz koju je 1886., po projektu [[Hermann Bollé|H. Bolléa]] podigao poznati tiskar i izdavač [[Ignjat Granitz]] (Preradovićev trg 6). Uz nju se prvobitno nalazila jednokatnica u kojoj je bilo kino Metropol. Na njezinu je mjestu 1937. prema projektu Antuna Ulricha izgrađena monumentalna modernistička šesterokatnica (Preradovićev trg 4–5). Posljednja u tom nizu uglovna je palača Ehrlich. Građena 1923. prema projektu Huga Ehrlicha (Preradovićev trg / Varšavska 2–4). Prema sjeveru, u Preobraženskoj ulici, na taj se niz nastavljaju palača Centralne eskomptne banke i mjenjačnice Dioniza Sunka iz 1920. (Preobraženska 9) i zgrada pravoslavne općine Stanka Kliske i Juraja Denzlera iz 1930. (Preobraženska 2 /Ilica 9).<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Iz_19._u_21._stoljece_ Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića, Vijenac, Broj 342, 12. travnja 2007., ISSN 1330-2787</ref>