Agnosticizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna |
Translated Qualifying agnosticism from en.wikipedia.org / Prevedeno Odredjivanje agnosticizma s en.wikipedia.org |
||
Redak 1:
[[Datoteka:ThomasHenryHuxley.jpg|thumb|[[Thomas Henry Huxley]]]]
'''Agnosticizam''' je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog [[Božanstvo|božanstva]], ali i drugih religijskih i [[Metafizika|metafizičkih]] tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.<ref name=Hepburn>Ronald W. Hepburn: Agnosticism (Agnosticizam), stranica 56 u izdanju iz 1967.<br/>''"U najširem smislu, agnosticizam je stav da ne znamo postoji li Bog ili ne."</ref><ref name=RoweRoutledge>William L. Rowe: Agnosticism (Agnosticizam), 1998.<br/>''"U popularnom smislu, agnostik je netko tko ni vjeruje niti ne vjeruje u postojanje boga ili bogova, dok [[ateist]] ili [[vjernik]] ne vjeruje ili vjeruje. Međutim, u užem smislu agnosticizam je stav da ljudski razum nije sposoban racionalno opravdati ili vjerovanje da božanstva postoje ili da ne postoje. Dokle god se smatra da su naša vjerovanja racionalna samo ako su dostatno potkrijepljena ljudskim razumom, osoba koja prihvaća filozofski stav agnosticizma smatrat će da ni vjerovanje da Bog postoji ni vjerovanje da Bog ne postoji nije racionalno..."''
</ref><ref>Oxford English Dictionary, 2. izdanje ed.: agnostic (agnostik)</ref>
Agnosticizam se može definirati na različite načine. Nekad se koristi za označavanje [[Dvojba|dvojbe]] ili [[Skepticizam|skeptičkog]] pristupa. Prema nekim shvaćanjima, agnosticizam je stav o razlici između [[Vjerovanje|vjerovanja]] i [[Znanje|znanja]], umjesto stava o nekoj konkretnoj tvrdnji ili vjerovanju. Danas je uvriježeno shvaćanje da je agnostik netko tko niti vjeruje niti ne vjeruje u postojanje Boga ili bogova, dok [[ateist]] ili [[vjernik]] ne vjeruju ili vjeruju.<ref name=RoweRoutledge/> U užem smislu, agnosticizam je stav da čovječanstvo trenutno ne posjeduje potrebno znanje i/ili razum za racionalno opravdavanje odnosno dokazivanje da božanstva postoje ili ne postoje.
Redak 21:
U proteklim godinama znanstvena literatura vezana uz neuroznanost i psihologiju riječ je koristila u značenju "nespoznatljivo".<ref>Oxford English Dictionary, Additions Series, 1993.</ref>
U tehničkoj i marketinškoj literaturi na engleskom jeziku "agnostično" često ima značenje slično izrazu "neovisno (o)", na primjer "platform agnostic" (neovisno o platformi) ili "hardware agnostic" (hardverski neovisno).<ref>[http://english.stackexchange.com/questions/12871/odd-use-of-agnostic English Language and Usage - Odd use of agnostic]</ref>
===Određivanje agnosticizma===
Filozof [[David Hume]] smatrao je da su smislene tvrdnje o svemiru obavezno ograničene nekom razinom dvojbe.<ref>Hume, David, "An Enquiry Concerning Human Understanding" (1748.)</ref>
Tvrdio je da, kako ljudi nisu nepogrešivi, ne mogu doći do apsolutne sigurnosti, osim u trivijalnim slučajevima kad je tvrdnja istinita po definiciji (npr. [[tautologogija (logika)|tautologije]] poput "svi neženje su neoženjeni" ili "svi trokuti imaju tri kuta"). Sve racionalne izjave kojima se iznose činjenične tvrdnje o svemiru koje počinju s "Vjerujem da..." su jednostavno skraćenice za "Na osnovi mog znanja, shvaćanja i interpretacije dostupnih dokaza, nesigurno vjerujem da...". Na primjer, kad netko kaže "Vjeruje da je [[Lee Harvey Oswald]] ubio [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]", ne iznosi apsolutnu istinu, nego nesigurno uvjerenje utemeljeno na interpretaciji prikupljenih dokaza. Iako netko može podesiti budilicu prethodnog dana vjerujući da će ga probuditi, to uvjerenje nije sigurno - načeto je malim, ali konačnim stupnjem sumnje (sat ili njegov mehanizam za buđenje mogu se pokvariti ili osoba može umrijeti prije nego li se budilica oglasi).
[[Katolička crkva]] vidi vrijednost u razmatranju nečeg što naziva parcijalnim agnosticizmom, posebno one sustave koji "ne ciljaju na stvaranje kompletne filozofije Nespoznatljivog, nego na isključivanje posebnih vrsta istina, prvenstveno religijskih, iz domene znanja".<ref>Catholic Encyclopedia: [http://www.newadvent.org/cathen/01215c.htm Agnosticism, II.]</ref>
Međutim, Crkva se kroz povijest protivila potpunom nijekanju sposobnosti ljudskog razuma da spozna Boga. Vatikanski koncil, oslanjajući se na biblijski tekst, proglasio je da se "Bog, početak i kraj svega, može, prirodnom prosvijetljenošću ljudskog razuma, sa sigurnošću spoznati iz rezultata stvaranja" (Const. De Fide, II, De Rev.).<ref>Catholic Encyclopedia: [http://www.newadvent.org/cathen/01215c.htm Agnosticism, VIII.]</ref>
==Kritika==
| |||